DOBAR/LOŠ LIČNI TRENER: 6 grešaka koje razlikuju šarlatana od stručnjaka!

Piše: Adnan Maljević, Mr. sci.

Zima je prošla, nastupilo proljeće, a time je i vaša želja/potreba da unaprijedite kvalitet života dobila na značaju. Na listi stvari koje, bezuslovno, želite promijeniti je i “pokrenuti se, početi trenirati”. Na tom putu ste u prošlosti, iz raličitih razloga, kontinuirano zakazivali. Tu i tamo javila bi se poneka bol u donjem dijelu leđa, eventualno višak kilograma, možda i povišen pritisak ili neko drugo ograničenje (bol, neugnodnost i slično), zbog kojih ste odustajali. A, zapravo, vi želite da se riješite tih problemčića, i da ponovno normalno funkcionišete. Međutim, svjesni ste da to sami ne možete učiniti (budimo realni, da možete, do sada biste to već učinili) i da vam je potrebna pomoć stručne osobe. Odlazite u odabrani trening centar / fitness studio i tražite osobu, koja bi mogla da bude vaš lični trener, vaš pratilac na putu do ostvarenja željenog cilja. Pitanje svih pitanja, koje vam se u tom trenutku postavlja jeste – kako da odaberem trenera? O čemu moram da vodim računa?

Brojne su karakteristike koje jedan kvalitetan trener ili trenerica treba da imaju. Neke se tiču struke i stručnosti, neke etike i etičnosti, a neke su elementarne i tiču se osobe i ljudskosti. Ipak, ovdje ćemo se ograničiti na šest grešaka, koje će vam omogućiti da prepoznate trenera šarlatana. Obratite pažnju na to da li ih vaš budući trener čini i odlučite želite li s njim/njom sarađivati. Budite beskompromisni! Na kraju, put na koji krećete od vas traži investiciju vremena i investiciju novca i treba da vas dovede do ostvarenja željenog cilja.

Greška #1 – Nagađa, umjesto da procjenjuje/testira

Realno, vi želite ostvariti određeni cilj. Mnogo je načina da se do tog cilja dođe. Neki su dobri, neki baš i ne. Odabir vrste treninga, strukture treninga (selekcija vježbi), pa i trajanja treninga, kao i broja treninga u sedmici ne bi smjeli biti odraz apsolutno slobodne volje trenera. Upravo suprotno, navedeno bi trebalo biti odlučeno nakon provedene kvalitetne procjene vašeg trenutnog stanja.

Ta procjena bi, najmanje, trebala uključivati analizu sastava tijela, funkcionalnosti elementarnih kretnih obrazaca i, u slučaju da posjedujete dovoljno funkcionalne pokrete, poneki test motoričkih sposobnosti.

Na osnovu ovakve procjene, trener je u mogućnosti da donese važne odluke, prije svega o tome šta ne smijete da radite, a tek onda i šta bi trebalo i šta možete da radite u periodu koji je pred vama. Ako ste, međutim, došli u trening centar / fitness studio, a trener već ima za vas spreman plan treninga, koji će vas magično, za nekoliko sedmica, dovesti do ostvarenja vaših ciljeva – bježite glavom bez obzira!

Greška 2 – Ne planira (propustiti planirati = planirati propust)

Šta odlazak na odmor na neko egzotično mjesto na kojem nikada niste bili i ostvarenje vašeg cilja imaju zajedničko? Obavezno planiranje! Kada dođete na svoj prvi trening, pravi trener će, na osnovu gore pomenute procjene, imati minimalno pripremljen vaš sedmični i mjesečni plan, a u najboljem slučaju i tromjesečni plan. Niko još nikada nije stigao na odredište ako nije znao gdje ide, kojim putem treba ići i kojim prevoznim sredstvima.

Uvjerite se da vaš trener zna gdje idete, i kako vas do te “destinacije” namjerava odvesti. U suprotnom, birajte drugog “vođu puta”.

Nastavak na sljedećoj strani…

Greška 3 – Više pažnje posvećuje kvantitetu, nego kvalitetu

Činjenica je da trening predstavlja stres za organizam, što podrazumijeva određeni izlazak iz zone komfora, jer izlažete tijelo progresivnim opterećenjima i time izlazite iz tzv. “zone komfora”. Pojednostavljeno posmatrano, progresivno i kontrolisano izlaganje tijela stresu (kroz različite oblike vježbanja), dovodi do prilagođavanja vašeg tijela, a time i poboljšanju vašeg stanja. Međutim, to ne znači da na svakom treningu trebate da budete “u goloj vodi” ili da povraćate (ili barem da vam bude muka), niti to znači da na svakom treningu treba da obarate lične rekorde u pogledu broja ponavljanja ili težine, koju dižete.

“No pain – no gain” (bez bola – nema napretka) i slične fraze stavljaju akcenat na bol, patnju i pogrešno shvaćen izlazak iz zone komfora.

Ako vaš trener vjeruje da je dobar onaj trening na kojem ste povratili – razmislite još jednom: da li ste vi na treningu da bam bude bolje ili da vam bude lošije?

Greška 4 – Ne daje audio/vizualne upute za vježbe

Ako ste “novakinja” u treningu ili niste dugo trenirali, velika je vjerovatnoća da ste zaboravili kako se neke vježbe izvode ili da ih nikada niste ni radili. Kvalitetan trener će to prepoznati i dati jasna uputstva za ispravku forme izvođenja vježbe. Možda ste vi klijentica, kojoj trebaju jasne audio (usmene) upute o tome kako se neka vježba izvodi. Možda ste, pak, klijentica, koja treba vizuelne upute (demonstraciju izvođenja). A možda spadate u one koji uz usmena uputstva trebaju i kvalitetnu demonstraciju, kako biste određeni pokret izveli.

Dobar trener će znati dati jasna uputstva i biti u mogućnosti pokazati vam, demonstrirati vam, kako se određena vježba izvodi.

Pri tome, posebnu pažnju će posvetiti na upustva o tome šta od vas očekuje, te kakva forma izvođenja nije prihvatljiva (jer želi sačuvati vaše zdravlje i ne želi da se povrijedite).

Nastavak na sljedećoj strani…

Greška 5 – Nema dokaze o ranije ostvarenim rezultatima

Kada se opredijelite za rad sa nekim ličnim trenerom, obavezno tražite da vam prezentuje rezultate, koje je ranije ostvario sa klijentima, koji su imali ciljeve slične vašim.

Kvalitetan trener uvijek ima dobru evidenciju praćenja rezultata rada sa klijentima.

Najmanje, ako vas zanima fizički izgled, posjedovaće fotografije “prije i poslije” klijenata sa kojima je radio. Ukoliko vas zanima držanje tijela, uz fotografije će imati i snimke kičme ili nalaze testiranja posture. Na taj način, moći će vam pokazati konkretne podatke o napretku klijenata (u smislu kako je tekao progres u ostvarenju postavljenog cilja). Na kraju, daće vam mogućnost da ostvarite kontakt sa nekima od klijenata sa kojima je radio, a koji su imali ciljeve slične vašim, kako bi vam omogućio da se “iz prve ruke” upoznate sa njegovim/njenim sistemom rada i rezultatima.

Ako, međutim, na vaš upit o ranijim rezultatima ne nudi nikakve konkretne dokaze, ili vam nudi neodgovarajuće dokaze (npr. vi pitate o iskustvu sa klijentima koji su imali probleme sa leđima, a on/a vam prezentuje fotografije klijenata koji su imali višak kilograma, a sada imaju savršene trbušnjake), velika je vjerovatnoća da, zapravo, i nije imao rezultate o kojima vi želite nešto više saznati.

Greška 6 – Kontinuirano usavršavanje i doedukacija su mu/joj nepoznanica

Jedan od najuticajnijih trenera današnjice Mike Boyle ima običaj da kaže: “Ako, kao trener, danas radite sa klijentima ono što ste radili prije 10 godina, ili ste tada bili fenomenalno dobri (jer ste imali znanja o funkcionisanju tijela i treningu, koja niko nije imao), ili ste danas katastrofalno loši (jer ne uzimate u obzir najnovija saznanja o funkcionisanju tijela i treningu)”. Poenta je jasna, nauka kontinuirano nudi nova saznanja o tome kako tijelo funkcioniše.

Osim završene formalne edukacije (koja će najčešće biti dodiplomski studij na nekom od fakulteta za tjelesni odgoj i sport), kvalitetan trener je svjestan važnosti kontinuiranog usavršavanja i doedukacije.

To znači da on/a barem jednom tokom godine, a poželjno je i više puta, pohađa dodatne opšte ili specifične edukacije o treningu i i temama važnim za rad sa klijentima (ishrana, rehabilitacija, funkcionalna anatomija, itd).

Za razmisliti:

Primjer 1: Ako imate problema sa autom, vi se najprije raspitate koji je majstor kvalitetan i pouzdan. Kad dođete u njegovu radionicu, on vas ne dočeka na vratima sa rješenjem vašeg problema i samo na osnovu toga što je vidio vaše auto. Šta pravi majstor uradi – provjeri auto. Prikopča ga na neke uređaje, da vidi šta radi, a šta nije i na osnovu toga predlaže rješenje za servisiranje auta. Ne zaboravite – vaše tijelo je savršena mašina i za njegovu popravku i održavanje vam treba najbolji “mehaničar”, kojeg možete naći u svom okruženju.

Primjer 2: Ako imate problema sa nekim konkretnim organom (npr. srce ili pluća ili zubi ili koljeno ili leđa … shvatate šta mislimo) vi se dobro raspitate o tome ko je najbolji internista, pulmolog, stomatolog, ortoped, pa tek onda idete na pregled. Taj doktor vam nikada (barem ne ako je zaista dobar) ne daje terapiju bez da je utvrdio dijagnozu (proveo neke testove, prikupio neke nalaze, obavio sa vama razgovor). U takvog doktora imate povjerenje. Ne zaboravite – trener je osoba kojoj dajete sve svoje organe odjednom! Nije vam svejedno ko se i kako “igra” sa vašim zdravljem.

Ovaj tekst je nastao u saradnji sa stručnjacima iz Pro-Fit Health. Strength & Conditioning, Sarajevo

PFHSC pratite i na INSTAGRAMU

Tekst: Adnan Maljević i @team_pfhsc

Foto: Guliver/Getty Images