Kako kasni obroci utiču na metabolizam

Vrlo često, čini se, dolazimo u iskušenje da u kasnim večernjim satima posegnemo za vratima od frižidera i počastimo sebe ukusnom i ne baš tako zdravom večerom. Posezanje za hranom u kasnim večernjim satima je posljedica stresa, koji pokreće niz patoloških promjena u organizmu. Patološki procesi ometaju lučenje hormona koji regulišu osjećaj gladi, ali i rad metabolizma. Kada se hormonalni balans poremeti, mijenja se bioritam cijelog organizma. Poremećajem lučenja kortizola i insulina, dolazi do smanjenog lučenja dva hormona sreće, dopamina i serotonina.

Odnos hormona gladi i sitosti, grelina i leptina, takođe se mijenja pod uticajem stresa. Ovaj hormonalni disbalans remeti san, ali i potrebe za hranom u kasnim večernjim satima, što na duže staze dovodi do poremećaja metabolizma i povećane gojaznosti.

Potreba za kasnim obrokom najčešće se javlja kod ženskih osoba, izloženih prevelikom stresu. Takođe, potreba za kasnim obrocima, može se javiti i kao posljedica različitih dijeta, koje podrazumijevaju izgladnjivanje tokom dana, usljed čega je organizam izmoren i osjeća potrebu za hranom u kasnim večernjim satima.

Simptomi uključuju nagle promjene raspoloženja, unošenje  više od 25% potrebnih dnevnih kalorija prilikom večernjeg obroka, odsustvo apetita ujutru. Glavni pokazatelj ovih poremećaja u ishrani je činjenica da jedete iz dosade, bez užitka u hrani, nedostatak osjećaja sitosti i pojačana potreba za slatkišima.

Ako poremećaj ishrane nije posljedica zdravstvenog stanja, već načina života, uz promjenu režima ishrane i usvajanje nekoliko zdravih navika, upornošću i trudom, jednostavno ćete promijeniti životni stil i prestati da uživate u kasnim večerama. Da biste ovo postigli, najbitnije je da tokom dana jedete zdrave i kvalitetne obroke, bogate svim nutrijentima, neophodnim za funkcionisanje organizma. U tom smislu, najkaloričniji obrok trebalo bi da bude doručak, dok bi za večeru trebalo jesti proteine i malo kuhanog povrća, sa minimalnim procentom zdravih masti.

Zaboravite na ono pravilo da nakon 18 sati ne bi trebalo da jedete, jer ćete se na taj način dodatno izgladnjeti. Bitno je da posljednji obrok bude 4 sata pred odlazak na spavanje. Uz to, poštujte pravilo 5 obroka, koji se sastoje od 3 glavna obroka i dvije užine.

Da biste se otarasili ove loše navike, važno je da osluškujete svoj organizam, usvojite pomenute zdrave navike i sami izgradite pravilan bioritam.

Izvor: lepotaizdravlje.rs/Foto: @bytezza