Navike koje u život unose više sreće…

Koronavirus, izolacija, otkazi, neizvjesnost. Život je pred ljude stavio mnogo izazova. Sreća se čini kao nedostižan cilj, ali nauka je utvrdila da postoje navike koje možemo usvojiti i tako povećati osjećaj sreće – i to trenutno.

Ovo je sedam navika koje možete usvojiti, njegovati i biti sretniji, tvrde naučnici/e…

#1 Njegujte veze i prijateljstva koja imate

Iako je sreća ultimativna želja, to ne znači da si stalno trebate govoriti: “Želim biti sretnija/i”. Naime, naučnici tvrde da to može biti kontraproduktivno. Na primjer, ako nikako ne uspijevate materijalizovati sreću, bićete nezadovoljniji. Zato naučnici savjetuju da njegujete veze i prijateljstva. Ako imate koliko-toliko dobar odnos s nekim – poradite na njemu da bude bolji. Ako imate loš odnos s nekim – popravite ga. A idući savjet na ovom spisku ide baš u tom smjeru – posvećen je ključnom faktoru za rad na lošim odnosima.

#2 Naučite praštati

Većina ljudi čeka da ona druga strana, koja nas je povrijedila, napravi prvi korak. Čak i ako se to dogodi, imaju potrebu kazniti “počinioca” i ne žele oprostiti. No, podaci naučnika govore kako tako štetu prave isključivo sebi. Naime, praštanje je najmoćniji faktor koji vodi prema sreći, tvrde oni. Praštanje, dodaju, pokreće mnoge naše emocionalne moći.

Na primjer, ljudi koji praštaju lakše kontrolišu osjećaj ljutnje i bijesa. I lakše se nose sa razočaranjima. Takođe, izloženi su manjem riziku od depresije i, najvažnije, emocionalno su stabilniji. Drugim riječima, usvajajući naviku praštanja, postajete čvrst oslonac svojim prijateljima i članovima porodice. A kao što je navedeno u tački pod brojem 1, praštanje je ključ rada na odnosima. No, koji je prvi korak u usvajanju ove moćne navike? U svakom trenutku budite spremni reći: “Opraštam ti” i “Žao mi je”.

#3 Iskreno svima želite dobro

Naučnici su utvrdili da, od svih navika, iskrena briga o drugima ima najsnažniji uticaj na popravljanje raspoloženja. Tačnije, studije su pokazale da djeluje već nakon 12 minuta. Već nešto malo više od deset minuta nakon što se zainteresujemo za nekoga, bez obzira na to je li riječ o nekome koga poznajemo ili o potpunom strancu, radosniji smo. Jedina zamka koja vreba u ovom slučaju jeste – ne smijemo se previše saživjeti s tuđim problemima. A postoji i mogućnost da taj neko neće željeti našu pomoć. No, bez obzira na to nađete li se u bilo kojem od ova ekstrema, trebali biste biti spremni pomoći, ali s oprezom.

#4 Pokažite velikodušnost

U jednoj studiji neuronaučnici su utvrdili da velikodušnost podstiče osjećaj sreće – trenutno. No, važno je naglasiti, da iskrena velikodušnost popraćena našim djelima, produžava osjećaj sreće. Takav osjećaj stvara se, na primjer, u vrijeme praznika kada poklanjamo našim najmilijima. Osjećamo se bolje kada samo pomislimo da ćemo nekome pokloniti nešto što jako dugo želi. Takođe, ako nam je namjera samo da se mi osjećamo dobro, efekat neće biti ni približno snažan kao kada želimo zaista nekome pomoći. Naime, dok biramo poklon za nekoga, trebali bismo slušati dragu osobu i znati šta ona zaista želi, a ne se bazirati na ono što mi mislimo da ona treba ili želi.

#5 Gradite zahvalnost

Druga strana velikodušnosti je zahvalnost. Na primjer, kada nam neko nešto pokloni, ako iskreno zahvalimo, onako od srca, činimo dobro i samima sebi. Naime, naučnici sa Univerziteta George Mason ovo su potvrdili analizom nizom studija o sreći. Takođe, utvrdili su da muškarci i žene drugačije reaguju, odnosno da zahvalnost drugačije djeluje na njihov osjećaj sreće – na žene ona ima snažniji efekat nego na muškarce budući da su oni skloniji da skrivaju svoje dublje osjećaje. No, na kraju balade, zahvalnost i osjećaj zadovoljstva ne blijede, a ove je navike lako usvojiti kao što je, na primjer, lako naučiti reći: “Hvala”.

#6 Budite otvoreni, znatiželjni i fleksibilni

Naučnici Univerziteta George Mason takođe su utvrdili i neke navike koje direktno utiču na snažniji osjećaj sreće. Na primjer, treba biti otvorenijeg uma, tvrde, ali i znatiželjni te fleksibilni – jer sve to produžava osjećaj sreće. Naime, otvorenost se referiše na spremnost prihvatanja novih ideja i novih ljudi, te spremnost na odbacivanje unaprijed stvorenih stavova. U modernom društvu sasvim je normalno biti kritičan prema novim idejama, a psiholozi kažu da je to dio ljudske prirode. No, bez obzira na sve, sugerišu da bi se ljudi ipak trebali otvoriti prema novitetima jer, kako kažu, znatiželja, preko otvorenosti i fleksibilnosti, vodi prema ličnom rastu. Tačnije, radoznali ljudi su znatiželjni i skloni istraživanju. Radoznala i otvorena osoba istražuje ono s čim se susreće na pošten način, testirajući vrijednosti i prihvaćajući suprotne ideje koje drže vodu. Fleksibilnost takvoj osobi daje krila. Kad je čovjek fleksibilan, spreman je promijeniti mišljenje. Tako će otvorena, znatiželjna i fleksibilna osoba, tvrde stručnjaci, rasti. A rast će je usrećiti. A za to je potrebna praksa, dodaju.

#7 Živite u trenutku

Većina ljudi sklona je prepustiti se nostalgiji, posebno onoj koja budi lijepe uspomene. I dok se nostalgija čini bezazlenom, naučnici upozoravaju da ona može raskrčiti put prema tuzi, pa i depresiji. To su situacije u kojima ljudi ne prihvataju stvarnost i nisu spremni na promjene. S druge strane, internet je preplavljen predviđanjima o budućnosti čovječanstva, a uzmemo li u obzir da niko nije mogao predvidjeti razmjere posljedica koje je na svijet do sada ostavila epidemija koronavirusa, naučnici kažu da je jedino ispravno – živjeti u trenutku cijeneći ono što imamo i suočavajući se s poteškoćama kako dolaze. Živjeti u sadašnjem trenutku pruža stabilnost  – omogućava ljudima da se odupru životnim izazovima. Najteži izazov u ovom slučaju uključuje odupiranje razmišljanjima o prošlosti i o budućnosti – bez obzira na to kako nam se one dobre ili loše činile.

Izvor: 24sata.hr Foto: Guliver/Getty Images