Ljeto je i zvanično stiglo i prve dane najtoplijeg godišnjeg doba obilježile su veoma visoke temperature, na koje naše tijelo nije naviklo. U takvim situacijama, posebno tokom dužeg vremenskog perioda, može doći do pregrijavanja, odnosno toplotno9g udara, koji i kod relativno zdravih ljudi može da ima razne, pa i fatalne posljedice.
Šta je u stvari toplinski udar?
Kada temperatura ljeti poraste i počne da zagrijava tijelo, javlja se prirodna reakcija u organizmu, a to je znojenje koje ima funkciju hlađenja organizma. Ali, zbog visokih temperatura tijelo prenaglo gubi previše tečnosti, a time i elektrolite, koje ne uspjevamo da nadoknadimo jednakom brzinom, pa tijelo gubi sposobnost hlađenja, i pri tom nastupa toplotni udar.
Simptomi toplotnog udara su: trnci i grčevi u mišićima, crvena upaljena koža, nagli prestanak znojenja, mučnina, povraćanje, malaksalost, vrtoglavica, nesvestica, ubrzani puls, otežano disanje… Tu je naravno i jaka glavobolja, osjetljivost na jaku svjetlost, pad krvnog pritiska.
Takođe, nikako se ne smije zanemariti i sunčanica, odnosno pregrijavanja glave kod osoba koje ne nose zaštitne kape. Nju ne treba shvatati olako, jer se u suštini radi o pregrijavanju moždanog tkiva, prilikom kojeg krvni sudovi u mozgu počinju da se šire, što može da rezultira različitim poremećajima u organizmu.
Kako možete sebi da pomognete?
Zbog toga te vrste toplotnih udara ne smijete da shvatate olako, jer oni ozbiljno mogu da naruše zdravlje, a u težim slučajevima čak i da uzrokuju smrt.
Konzumirajte što više tečnosti u većim količinama, ponajprije vode, a kako biste nadoknadili elektrolite, slobodno konzumirajte slaniju hranu. Naravno, ako imate mogućnost, prilikom visokih temperatura, okupajte se u moru, jezeru, rijeci (s tim da ulazak u vodu bude postepen, radi prilagođavanja tijela na razliku u temperaturi) ili se otuširajte mlakom vodom. Naime, toplotni udar u suštini je isti kao i visoka tjelesna temperatura uzrokovana nekom bolesti. Kada se ona popne iznad 40 stepeni Celzijusa može doći do zatajenja organa.
Nemojte se ustručavati da zatražite ljekarsku pomoć, ali ako vam ta pomoć nije dostupna odmah, što prije se hidrirajte i hlađenjem tijela u vodi, i hladnim oblozima na čelu, potiljku, grudima, rukama i nogama pokušajte da smanjite tjelesnu temperaturu.
Osobe koje su doživjele blaže oblike toplotnog udara osjećaće najvjerovatnije posljedice još nekoliko sedećih dana, najčešće jaku žeđ, glavobolju, vrtoglavicu, poremećaje pritiska, malaksalost i nagon za povraćanjem. Ali, dugotrajnije posljedice kod zdravih ljudi ne bi smijelo biti.
Spriječite toplotni udar
Toplotni udar vrlo lako se može izbjeći. Naravno, prvenstveno ako je moguće izbjegavajte doba dana kada su temperature najviše, ali ako ne možete, evo kako mogućnost pregrijavanja smanjiti na minimum:
Nosite sa sobom uvijek bocu vode
Nosite odjeću od svijetlih laganih prirodnih materijala, lagane kape i šešire. Bez obzira na vrućinu pokrijte veći dio tijela. Naime, mokra odjeća od znoja isto pomaže u hlađenju organizma, i spriječava preterano gubljenje tečnosti iz organizma
Jedite laganiju hranu, više puta na dan
Pijte pića s elektrolitima i jedite slaniju hranu.
Fizičke radove obavljate ranije ujutro ili kasnije popodne.