Uh, kakva godina!

Iza nas je godina koja je bila veoma dinamična, stresna, lijepa i uzbudljiva. U 2010. godini bilo je mnogo događaja koji su uticali na cijeli svijet ili makar na naš kutak svemira. Evo nekih stvari koje su je obilježile.

01 Generalna proba klimatskog kraha
Svi koji su putovali avionom tokom proljeća ove godine bili su zabrinuti: da li ću poletjeti i da li ću sletjeti? Oblak vulkanskog pepela iz islandskog vulkana Eyjafjallajokull za nekoliko dana (ili sedmica) zaustavio je avionski saobraćaj, vracajući nas u doba kada aviona nije ni bilo. Ljudi su spavali po aerodromima, a oni koji su mogli tražili su kartu više za voz, brod ili autobus. Na trenutak smo se vratili u “saobraćajno doba prije 1960”. Istovremeno, imali smo i “generalnu probu” promjene klime: kod nas je cijele godine bilo neobično hladno i kišovito, “jesenje” vrijeme, kao da smo u Britaniji, a u Rusiji je bilo toplo i pretoplo, toliko da su izbijali požari i Moskva se gušila u dimu. Klima je pokazala koliko će biti neprijatna ukoliko nastavimo da zadajemo udarce majci prirodi.

02 Turci novi Latinosi
U prvoj polovini devedesetih godina pojavile su se Divlja Ruža i Marisol, definitivno mijenjajući našu percepciju Latinske Amerike kao zemlje kriminala i sirotinje i ustanovile kult latino-zavodnika i zavodnica, muževnih muškaraca i ženstvenih žena, a onda se slična stvar desila 2010. Samo, ovaj put je otklon od anglosaksonske tradicije načinila Turska. Njihove telenovele 1001 noc i Gumuš pokazale su da su srpske i hrvatske predrasude prema Turcima kao “Osmanlijama, primitivnim Azijatima, osvajačima, zaostalim gastarbajterima, itd.“ potpuno nestale. Istanbul je svjetski grad prve klase, ljudi su istinski Evropljani, veoma smo im slični i… „ljubav na prvi pogled” je rođena! Može se čak reci i da je u Turskoj pronađena i nova vrsta “egzotičnosti”, onog seksipila i misticčosti koji je do sada uglavnom bio rezervisan za Špance ili Italijane. Bilo kako bilo, istanbulska groznica je zavladala čitavim regionom. I nikome ne smeta. U Hrvatskoj je pomama još veća: ultrapopularni su kursevi turskog i izleti od pet dana za Istanbul! Glavni junaci se pojavljuju kao sex simboli u reklamama. Turci su novi Latinosi.

03 Pet najizuma
Tehnologija: Ipad Tajna uspjeha kompanije Apple je u stalnom unapređivanju proizvoda od kojih je konkurencija odustala. Teorijski, Ipad je samo nastavak dosta nepopularnog Microsoftovog Tablet PC-ja, ali Apple je uspio da razvije hardware i software pogodan za korištenje prstima i dodirom. Ovo je najprodavaniji gadget izvan tržišta telefona u istoriji elektronskih proizvoda.
Medicina: Komarci otporni na malariju Naučnici Univerziteta u Arizoni razvili su genetski modifikovanog komarca koji je otporan na parazit “plasmodium”, agens koji izaziva malariju i prenosi se ugrizom. Ova nova vrsta komaraca trebalo bi da za desetak godina bude puštena u prirodu, kako bi u potpunosti potisnula smrtonosne komarce.
Bioinženjering: Sintetičke ćelije J. Craig Venter, član tima koji je 2001. godine mapirao ljudski genom, uspio je nakon 15 godina mukotrpnog rada da od hemikalija u laboratoriji rekonstruiše genom bakterije koja se uspješno razmnožava. Ovo otkriće moglo bi da pomogne u proizvodnji biogoriva i vakcina.
Eko energija: Podvodni zmaj Deep Green S obzirom na to da je morska voda 800 puta gušca od vazduha, ovi podvodni “zmajevi” švedske kompanije Minesto koji su pricvršceni za morsko dno proizvode 800 puta više energije nego što bi proizvodili da se nalaze na površini.
Moda: Bioodjeca Profesorica londonskog koledža za umjetnost i dizajn Sv. Martin, Susan Lee, razvila je materijal koji proizvode bakterije koje inače od zelenog caja stvaraju napitak kombuca. Kada švare šecer, ove bakterije proizvode celulozu, od koje se može napraviti tkanina cija je tekstura vrlo slicna koži. Jedina mana ove tkanine je nedovoljna otpornost na vodu, ali naučnici ocjenjuju da je ipak mnogo bolja od poliestera.

04 Svjetske zvezde na našem red carpetu
Već diljem svijeta naša zemlja je poznata po jednom od najjačih filmskih festivala, kakav je bio i ovogodišnji 16.- ti po redu Sarajevo Film Festival. Iz godine u godinu, sa posebnim fokusom na regiju jugoistočne Evrope, Sarajevo je domaćin mnogobrojnim filmskim umjetnicima, svjetskim glumcima… U toku devet dana filmskog festivala Sarajevo odiše životom, u svakom smislu. Organizatorima svaka pohvala jer SFF je idealna prilika da građani naše zemlje vide zvijezde svjetske slave. U 2010. SFF je obilježio dolazak Morgan Freemana, a ništa manje nije bilo zanimljivo i uz ostale goste festivala. Prikazan je 201 film iz 53 zemlje, na 9 lokacija, a broj posjetilaca na svim projekcijama je veći od 100.000.

05 Dobar dan, Evropo!
Radosna vijest o ukidanju viza za građane BiH u zemlje šengen zone podigla je na noge sve ljubitelje putovanja. Radosni momenat smo dugo iščekivali i konačno dočekali. Ponajviše sreće da prvi put odu u Evropu imalo je 140 mladih iz cijele Republike Srpske koji do sada uglavnom nisu imali priliku da putuju u inostranstvo. Devetodnevno studijsko putovanje za mlade pod motom “Dobar dan, Evropo” je besplatno, a predvien je obilazak Beča, Praga, Berlina, gdje ce se mladi zadržati po dva-tri dana, te kraća posjeta Minhenu. Uporedo sa ukidanjem viza stići će i lovci na profit: niskobudžetne avio-kompanije koje ce u svojim ponudama karata nuditi prevoz po cijenama višestruko nižim od onih uobičajenih. Koncept low-costa, sa internetom kao alatom za porudžbu i check-in, i ukidanje hrane i pića, ponudio je odličnu alternativu klasičnim prevoznicima. Dragi naši, ako niste sigurni u koje zemlje možete ići, evo redoslijeda novih horizonata: Austrija, Belgija, Bugarska, Kipar, Ceška, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemacka, Grcka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovacka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska.

06 Jedi, moli, voli
Definitivno, film koji je uz istoimenu knjigu obilježio proteklu godinu i mnogim ženama ponudio još jednu “self-help” opciju za balans tijela, uma i duše. I to toliko hollywoodski uspješno da su mnoge turističke agencije u svoju ponudu uvrstile i rutu ovog “puta do sopstvenog srca”, od Italije, preko Indije, do Balija. Knjiga Eat, Pray, Love provela je 150 sedmica na top-listi bestselera New York Timesa, prevedena je na preko 30 jezika i prodata u više od osam miliona primjeraka.

07 Izlazak iz geta
Da, vize jesu ukinute. Istina je! 15. decembar. 2010. godine Bosanci i Hercegovci ce sigurno obilježavati kao novi “državni praznik”, Evropa nam je dostupna konačno, bez problema možemo putovati, upoznavati nove zemlje, držati se zakona Evropske unije, biti dobri turisti, voljeti svoju novu domovinu EU. Cijeniti građane i građanke EU koji žele slobodu i mir. Morali smo i obećati da nećemo raditi na crno, kao i da nećemo ostati u jednoj zemlji duže od 90 dana, sve to za našu EU. Ipak, ponajviše nam je data mogućnost da je naša svijest osloboena, da ne moramo razmišljati o tome kako dobiti vizu za neku destinaciju, hocemo li imati problema na granici i slične stvari koje su nas pratile pri samoj pomisli na neko putovanje. Konačno je sve moguće, samo ako sakupite pare i isplanirate, ovo je jedan od ključnih događaja 2010. u BiH. Izašli smo iz geta, ponajviše u svojoj glavi.

08 Nemar i bahatost
Jedna od najvećih ekoloških katastrofa u istoriji, curenje podvodnog naftnog izvora Deepwater Horizon u Meksičkom zalivu, potresla je javno mnijenje SAD i Kariba mnogo više nego nas. Iako su posljedice fatalne, to nije najstrašnije: najstrašniji je nemar multinacionalnih kompanija koje se svjesno oglušuju o mjere bezbjednosti i mjere zaštite životne sredine. Njihovu aljkavost su platili stanovnici obala Meksickog zaliva (i ljudi, i biljke, i životinje), ali i sama kompanija British Petroleum. Ovaj incident je ogolio bezobzirnost velikih svjetskih kompanija.

09 Haiti: imati sve i nemati ništa
Januar 2010. je obilježila strašna vijest da je razorni zemljotres na Haitiju uništio ogroman broj života. Pokrenute su mnoge akcije, dobrotvorni koncerti i slično, i sakupljeno je mnogo novca. Ali, ovdje nije riječ o prirodi koja je Karibima dala rajsku klimu i okruženje, ali i uragane i zemljotrese. Rijec je o tome da je Haiti bio početkom 19. vijeka, prije 200 godina, najbogatija zemlja zapadne hemisfere, sa crnačkom, bijelom i mulatskom aristokratijom, sa plantažama šecerne trske i voća. Bio je prva nezavisna crnačka država na svijetu. No, sljedećih 200 godina su proveli u ratovima među sobom, pracenim osiromašenjem, pokoljima bijelaca i crnaca, diktaturama i niskim standardima življenja. I gradnje. Suština je da je zemljotres u Čileu bio mnogo jači od onog na Haitiju, ali broj žrtava je bio neuporedivo manji, zbog solidne gradnje. Na Haitiju, jednostavno, nisu marili za trusno područje i gradili su krhke zgrade. Danas je Haiti najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere. Haiti je opomena za cijeli svijet: nije važno šta imaš, vec kako time raspolažeš. A Haiti ima sve. I nema ništa.

10 Svijet je Kina
Nekoliko godina prije roka, Kina je iznenadila svijet činjenicom da je po bruto društvenom proizvodu izbila na 2. mjesto na svijetu, pretekavši Japan, koji je tu bio decenijama. Ostala je još samo Amerika, koju će po prognozama Kinezi dostići i prestici između 2020. i 2025, opet prije roka. Njima kriza ne može ništa, oni rade i uče, ulažu u nauku i inženjering, tehnologije i razvoj. Žrtvuju se danas da bi im bilo bolje sutra i vjeruju da ce to sutra biti bolje, iako se danas guše u smogu i rade šest dana sedmicno za male plate. Prepoznajemo optimizam koji smo i mi imali u vrijeme poslijeratne obnove, kao i cijela Evropa u nekoliko decenija poslije rata. Kriza je uvijek zapocinjala krizom u glavi, a optimizam Kine i Azije u cjelini je putokaz kako se može. I mora. Ako mislite da Kinezi prave samo jeftinu robu, pogledajte svoj mobilni telefon, računar, topao kaput, novu kadu ili televizor. Koliko god da je kvalitetna, i ta roba je najvjerovatnije proizvedena u Kini.

11 Naučili smo šta znači LGBT
Nemile scene nasilja na ulicama Beograda i beskrajne rasprave obilježile su oktobarsku Paradu ponosa u Srbiji, drugu u istoriji. Prva se završila u LGBT krvi 2001. godine, a druga je prošla bez krvi “paradera”, ali sa krvlju policajaca i “kontraparadera”. Događaj u kojem se pod upit dovodi pitanje ljudskih prava potresao je cijelu regiju. Podsjetimo i da je u 2008. godini u BiH, tačnije u Sarajevu, otvorenje prvog Queer festivala zbog nasilja otkazano. Da, postavljaju se pitanja da li je parada uopšte potrebna. I pripadnici gay zajednice su se podijelili na one koji misle da je to “civilizacijski korak naprijed ka karnevalskoj atmosferi buducih parada” i onih koji žele da ostanu “low profiled” i budu prihvaćeni bez parada. Oni koji nisu gay svađali su se da li je to “normalno” ili “bolesno”. Nema sumnje da je događaj istorijski, a ostaju nam pitanja: “Da li je održavanje karnevalske gay parade u istočnoj Evropi u kojoj će građani i političari plesati sa šarenim balonima sa svojim LGBT drugarima uopšte moguće?” i “Da li je sada pripadnicima LGBT zajednice bolje ili gore?” Hoce li ih sada prihvatiti ili još više pikirati na ulicama i da li će uopšte moći organizovati paradu, vidjećemo na sljedećem testu ljudskih prava.

12 Sekunde za pamćenje
Dolazak planetarne zvijezde Davida Guette obilježio je muzičku godinu u Sarajevu i 18. decembar ce mnogi pamtiti po ovom nezaboravnom koncertu. Organizacija njegovog boravka u BiH bila je jedna od najzahtjevnijih koji je ikada imao jedan DJ. Možda jeste imao prohtjeve, možda je zadavao glavobolju organizatorima, ali njegov spektakl bio je vrijedan svake provedene sekunde. Olimpijska dvorana Zetra je bila prepuna, a ljubitelji house muzike su sa oduševljenjem dočekali dugo najavljivani događaj godine. Važno je ipak da je Sarajevo napokon postalo destinacija koju svjetski poznati i kvalitetni DJ-evi ne zaobilaze.

13 5+ za Anđu
Jedna od najpopularnijih glumica današnjice, Angelina Jolie, od svih zemalja na svijetu izabrala je promovisati našu BiH i balkanske glumce za svoj rediteljski prvjenac. Film “Bezimena ljubavna prica” hollywoodske dive se bavi teškom temom ljubavi u ratno doba, u kojem glavne uloge tumace Zana Marjanović, Nikola Đuričko, Branko Đurić, Rade Šerbedžija… Najveći dio filma je sniman u Mađarskoj i dio u sarajevskom krugu kasarne Maršal Tito, a priča je ekranizovana tako da bude svima pristupacna. Angelinin cilj je bio da film pogleda što više ljudi, a on nije samo promocija BiH u svijetu, to je i priča o našoj istoriji, to je i priča o našim kvalitetnim glumcima.

14 Žene prijete muškarcima Oduvaćemo vas
Tokom 2009. i 2010. kao da su svi muškarci zastali i prepustili pop muziku kreativnim ženama: Lily Allen, Lady Gagi, Katy Perry… Mnogo lijepih, kreativnih i pametnih žena je odlučilo da preuzme stvar u svoje ruke i prizivanjem “vintage” zvukova i kombinacijom savremenog i tradicionalnog potisne muškarce sa stagea. Čak je i FHM proglasio Katy Perry najsexy ženom godine: “Shvatili smo da je naša pametna i zanimljiva drugarica koja pjeva veoma dobre stvari zapravo jako sexy”. Trend je biti i lijep i pametan, a ne samo lijep, pokazuju nam ove žene. I ne samo u pop muzici. Žene čine većinu putnika u turističkim agencijama i najveći broj polaznika u školama stranih jezika, preuzimaju mnoge poslove od muškaraca, koji su se izgleda malo zbunili i povukli. Muškarci, vrijeme je da počnete da radite nešto kreativno.

15 Društvene mreže
BiH je poslije Češke, Poljske i Srbije, s obzirom na broj stanovnika, zemlja koja najviše koristi Facebook u Evropi. Tu su i Twitter, novo čudo međupovezanosti web zajednice, pa zatim i stari Myspace, koji najavljuje integraciju sa Facebookom, koji opet najavljuje integraciju sa Skypeom. Za one koji su lokalnije određeni, tu su i Vkontakte na ruskom ili Tagged, popularan u SAD. Citav svijet je na netu i dijeli svoje slike i video spotove sa svijetom, izvještava nas o svojim životima, ne misleći da li će to neko iskoristiti… Svi komuniciraju sa svima i svijet je definitivno globalno selo. Ali, eto i opasnosti: ako kažete na svojoj Facebook stranici da ste bili u Izraelu, da li ce službenik iz Dubaija možda provjeriti vašu stranicu i odbiti vam ulaznu vizu? Da li ce vaš šef vidjeti vaše bahanalije i otpisati vas kao odgovornu osobu? Da li ste previše ovisni?… Dobar sluga, zao gospodar, internet.