Kako se nositi sa sezonskim afektivnim poremećajem?

Pripremite se za sezonu sezonskog afektivnog poremećaja uz savjete stručnjaka kako se nositi sa sezonskim afektivnim poremećajem

Stručnjakinja za wellness dijeli savjete o tome kako pripremiti svoje mentalno zdravlje za jesen dok satovi prelaze na zimsko računanje vremena i dolazi sezona sezonskog afektivnog poremećaja (SAD).

Kako se nositi sa sezonskim afektivnim poremećajem ove zime?

Noći postaju duže, lišće mijenja boju, a satovi su pomjerani unazad. To može značiti samo jedno: sezona SAD-a je tu. Ako ste ikada imali problema sa sezonskim afektivnim poremećajem, znate koliko može biti ometajući.

Od niskog raspoloženja do gubitka energije, simptomi SAD-a variraju po intenzitetu, a čak i blaga epizoda može vas ostaviti da se osjećate loše.

Za neke ljude simptomi SAD-a postaju toliko ometajući da moraju potražiti profesionalnu pomoć; za druge, promjene u načinu života i kućne intervencije mogu pomoći da se malo olakša.

Oni koji su se borili sa SAD-om u prošlosti mogu čak osjetiti tjeskobu pri pomisli na ovu sezonu. No, postoji li način da se iskoristi ovo vrijeme za sprječavanje ili smanjenje jačine SAD-a prije nego što se pojavi? Ako da, kako to učiniti?

Kako se nositi sa sezonskim afektivnim poremećajem (SAD)?

Budući da uzrok SAD-a nije poznat, ne postoji jedinstveni način da se spriječi. Neki teoretišu da je uzrok smanjenje izloženosti prirodnom svjetlu, dok se smatra da genetika i neprijatnost usljed vremena takođe igraju ulogu.

Ipak, postoje načini da se pokuša spriječiti SAD ili smanjiti njegovu jačinu tokom jeseni i zime. Osim što možete preduzeti korake da živite manje “SAD-prijateljski” život, možete se boriti protiv nekih od posljedica koje SAD može izazvati, kao što su izolacija od prijatelja i porodice ili nezdrava ishrana.

Izlažite se što više svjetlu

Prvi korak treba da bude maksimalna izloženost sunčevoj svjetlosti. To će pomoći u regulaciji vašeg cirkadijanskog ritma, koji zavisi od svjetla.

“Manjak prirodnog svjetla je ključni okidač za SAD,” objašnjava Dr. Rina Bajaj, psiholog i autor.

“Izlaganje sunčevoj svjetlosti može poboljšati raspoloženje, stoga pokušajte provesti vrijeme napolju tokom dana, posebno ujutro. Čak i u oblačnim danima, prirodna svjetlost može biti korisna.”

Kada je napolju mračno, terapija svjetlom, koja koristi lampu za simulaciju izloženosti sunčevoj svjetlosti, takođe može pomoći.

Ostanite aktivni

Vježbanje može značajno poboljšati raspoloženje, a to važi i prije nego što se prvi simptomi SAD-a pojave. Nema potrebe za stalnim vježbanjem; istraživanje je pokazalo da samo četiri sata vježbe sedmično može donijeti razliku.

Imajte dosljednu dnevnu rutinu

Jesen je vrijeme promjena, što može učiniti da se rutine čine manje privlačnima. Ipak, održavanje navika, koliko god teško bilo, može značajno uticati na vaše raspoloženje.

“Održavanje redovnog rasporeda je važno za održavanje kontrole tokom promjena vremena,” objašnjava Dr. Naveen Puri, medicinski direktor. “Uključite vježbanje, druženje i planirajte aktivnosti koje vas čine sretnima.”

Budite svjesni simptoma

Dok ne želite postati previše oprezni, redovno provjeravanje svog raspoloženja omogućit će vam da prepoznate bilo kakve znakove upozorenja SAD-a na vrijeme.

“To je teško spriječiti ako ne prepoznate simptome,” kaže Dr. Puri. “Ako primijetite simptome, razgovarajte sa zdravstvenim radnikom koji vam može pomoći.”

Planirajte brigu o mentalnom zdravlju

Postavljanje planova za njegu mentalnog zdravlja tokom jeseni i zime može vam pomoći da se osjećate više pod kontrolom.

“Ovaj plan može uključivati postavljanje specifičnih ciljeva, kontaktiranje podrške ili redovne sastanke sa stručnjakom za mentalno zdravlje,” preporučuje Dr. Bajaj.

“Praktikujte samilost i priznajte da je u redu imati loše trenutke tokom zime.”