Kako se pravilno mjeri pritisak i može li se sniziti bez lijekova

Kontrolisanje nivoa krvnog pritiska potrebno je svakome ko je napunio 40 godina: to je relativno jednostavno, ali zahtijeva poznavanje određenih pravila. Da li znate kako se pravilno mjeri pritisak.

Jako je važno znati kako se pravilno mjeri krvni pritisak. U nastavku pročitajte na šta sve treba obratiti pažnju prilikom mjerenja.

Kako se pravilno mjeri pritisak: Šest ključnih pravila

Većina pacijenata smatra da je mjerenje pritiska jednostavno: dovoljno je postaviti manžetu, pritisnuti dugme na aparatu i nakon nekoliko sekundi pročitati brojke na ekranu. Međutim, ako želite dobiti tačne rezultate, potrebno je pridržavati se nekoliko uslova.

1. Pravilno postavljanje manžete

Manžetu treba postaviti prema pravilima. Na njoj obično postoji poseban indikator (bijela ili žuta linija na kraju manžete): on treba biti smješten nekoliko centimetara iznad lakatnog pregiba. Zategnite manžetu dovoljno čvrsto (ali ne previše, kako ne biste iskrivili rezultate dijastolnog pritiska), tako da ispod nje može stati srednji prst.

2. Odmor prije mjerenja

Prije nego što izmjerite pritisak, sjedite mirno 5–10 minuta kako biste stabilizovali puls. Ako ste se tek kretali, nosili teret ili bili pod stresom, prvo se smirite i odmorite.

3. Mjerenje nakon obroka

Nemojte mjeriti pritisak odmah nakon jela. Sačekajte barem sat vremena.

4. Izbjegavanje uticaja kofeina, alkohola i pušenja

Čak i male doze alkohola, energetskih pića, jakog čaja, kafe ili pušenje mogu uticati na rezultate. Zato je potrebno pričekati barem dva sata nakon njihovog unosa kako biste dobili tačne rezultate.

5. Lijekovi za nos i oči

Ako koristite kapi za oči ili nos, sačekajte neko vrijeme nakon njihove upotrebe prije mjerenja krvnog pritiska. Ovi lijekovi mogu uticati na krvni pritisak.

6. Dosljednost mjerenja

Ako redovno mjerite pritisak, radite to uvijek na istoj ruci, jer rezultati na drugoj mogu biti različiti. Ovo može zbuniti pacijenta koji vodi dnevnik pritiska.

Alternativna mjesta za mjerenje pritiska

Podlaktica nije jedino mjesto gdje se može mjeriti krvni pritisak: mjerenje se može obaviti i u predjelu koljena ili bedra. Obično je mjerenje pritiska na nozi potrebno osobama s problemima velikih krvnih sudova.

Poređenjem vrijednosti pritiska dobijenih na podlaktici i bedru mogu se otkriti potencijalni vaskularni problemi. Međutim, ovu metodu obično provode stručnjaci u bolničkim uslovima, jer nepravilno tumačenje rezultata može dovesti do zabune, posebno zbog razlike od 10 mmHg između pritiska u predjelu ramena i bedra.

Dijastolički i sistolički pritisak: donji i gornji

Pritisak u krvnim sudovima raste kada lijeva srčana komora izbaci oko 70–90 ml krvi. To stvara pulsni talas, čiji vrhunac odgovara sistoli – ritmu kontrakcije srčanog mišića. Ovaj vrhunac pritiska naziva se sistoličkim (gornjim) pritiskom. Nakon toga, mišić se opušta i dolazi do širenja srčanih šupljina, poznatog kao dijastola, pri čemu tonometar registruje dijastolički (donji) pritisak.

Tokom dijastole, krv prolazi kroz sužene dijelove krvnih sudova, gdje nailazi na otpor koji zavisi od tonusa mišića u zidovima krvnih sudova. Ovaj otpor se odražava u vrijednosti donjeg pritiska.

Kako se pravilno mjeri pritisak: Šta su normalni pokazatelji?

U medicini su prihvaćeni “prosječni” pokazatelji pritiska, koji iznose 120/70 mmHg. Međutim, ove prosječne vrijednosti ne uzimaju u obzir važne faktore poput starosne dobi i tjelesne težine. Kardiolozi često vrše individualne procjene koristeći različite formule. Jedna od tih formula je sljedeća:

• Formula za gornji pritisak: 109 mmHg + 0,5 × starosna dob + 1/10 težine.
• Formula za donji pritisak: 63 mmHg + 1/10 starosna dob + 1/15 težine.

Da li je potrebno redovno mjeriti pritisak?

Praćenje općeg stanja organizma, uključujući nivo krvnog pritiska, korisno je za svakoga, posebno za osobe s hroničnim oboljenjima ili viškom kilograma.

Ako je pacijentu već dijagnostikovana hipertenzija, redovna mjerenja pomažu kardiologu da propiše odgovarajuću terapiju. Međutim, za precizno određivanje terapije, ljekari često koriste holter aparat. Ovaj uređaj kontinuirano mjeri pritisak tokom 24 sata i bilježi rezultate. Na osnovu grafikona, kardiolog može tačno odrediti potrebnu dozu lijekova za regulaciju pritiska.

Dnevni ritam krvnog pritiska

Vrijeme dana značajno utiče na vrijednosti pritiska, jer se one prirodno mijenjaju tokom 24 sata. Kod zdravih osoba, najniži pritisak obično se registruje između 2 i 5 sati ujutro. Nakon buđenja, pritisak postepeno raste tokom 2–4 sata, dostižući vrhunac uveče.

Kod osoba sa kardiovaskularnim problemima, situacija je drugačija: njihov noćni pritisak može biti viši od dnevnog.

Zašto je važno redovno mjeriti pritisak?

Redovna mjerenja omogućavaju poređenje vaših vrijednosti s prosječnim standardima i vlastitim normama. Preporučuje se mjerenje pritiska nakon fizičke aktivnosti, stresnih situacija ili treninga. Na taj način možete saznati svoje maksimalne vrijednosti i razumjeti kako vaš organizam reaguje u stresnim uslovima.

Brzo snižavanje pritiska: uz lijekove i bez njih

Osobe koje su barem jednom iskusile hipertenzivnu krizu već imaju pripremljenu kućnu apoteku s neophodnim lijekovima. Pravovremena upotreba ovih preparata može spriječiti ozbiljne vaskularne komplikacije poput moždanog ili srčanog udara. Međutim, lijekovi koje hipertoničari koriste za redovno održavanje pritiska često nisu pogodni za hitne situacije. Zato je korisno pripremiti posebnu apoteku za hitne intervencije.

Šta treba staviti u apoteku za hitne slučajeve?

1. Kaptopril (25 mg)

Ovaj lijek efikasno i blago snižava krvni pritisak. Uzima se tako što se tableta polako sažvaće, ali se ne guta odmah, već se čeka da se postepeno apsorbuje kroz sluznicu. To omogućava brži ulazak u krvotok i početak djelovanja. Sličan efekat imaju nifedipin ili klonidin, ali oni mogu imati dodatni sedativni učinak.

2. Propranolol hidrohlorid (10 mg)

Ukoliko uz visok pritisak osjetite poremećaje srčanog ritma i stres, propranolol može pomoći u stabilizaciji stanja.

3. Korijen valerijane

U obliku kapi ili tableta, valerijana pomaže u smanjenju stresa, što indirektno utiče na snižavanje pritiska. Ipak, nemojte uzimati veće doze odjednom jer valerijani treba vremena da počne djelovati. Dozu povećavajte postepeno, ali ne prije nego što prođe 30 minuta od prve doze.

Šta raditi ako nemate lijekove pri ruci?

Ako se hipertenzivna kriza desi na mjestu gdje nemate lijekove, možete pokušati sljedeće tehnike:

Vježbe disanja

Lezite u polusjedeći položaj i usporite disanje. Udahnite i izdahnite brojeći do pet, a zatim zadržite dah tri sekunde prije narednog izdisaja. Ponavljajte dok se ne smirite. Produženo zadržavanje daha dodatno stabilizuje nervni sistem, smanjujući stres i pritisak.

Naizmjenično uranjanje ruku i nogu u toplu i hladnu vodu

Topla voda širi krvne sudove, dok hladna smanjuje frekvenciju otkucaja srca. Ako nemate pristup vodi, koristite led: stavite ga u kesu i nježno masirajte rukama.

Topli čaj od mente

Polako pijte čaj od mente malim gutljajima. Aktivno konzumiranje čaja može pomoći u smirivanju tijela i uma.

Oblog od jabukovog sirćeta

Natopite peškir jabukovim sirćetom i omotajte stopala na 30 minuta. Ovaj metod je poznat po tome što snižava pritisak.

Psihološka podrška

Studije pokazuju da psihološka podrška i pažnja prema pacijentu tokom hipertenzivne krize mogu značajno pomoći u smanjenju pritiska. Smirena atmosfera i osjećaj sigurnosti igraju važnu ulogu u stabilizaciji stanja.