
Kako uz aksesoare za kosu postići elegantan izgled? Aida Ajdinović ima sve odgovore!
Kako odabrati i nositi aksesoare za kosu koji će vašu frizuru učiniti elegantnom i trendi? Za Ljepotu & Zdravlje savjetuje Aida Ajdinović. Kos...
Miran Karić za Ljepotu & Zdravlje otkriva kako spoj tradicije i inovacije može unaprijediti svakodnevnu kuhinju, zašto su lokalne i sezonske namirnice ključ održivosti te dijeli savjete za balansiranu ishranu koja hrani i tijelo i dušu.
Miran Karić, poznati master chef, svojim kreativnim pristupom tradicionalnim jelima već godinama osvaja ljubitelje gastronomije. Uvijek spreman kombinovati autentične okuse s modernim tehnikama, Miran promoviše zdravije, održive navike u kuhinji i podstiče povratak lokalnim i sezonskim namirnicama. U intervjuu za naš magazin otkriva svoje poglede na kulinarske trendove, savjete za zdraviju ishranu i male trikove koji mogu transformisati svakodnevno kuhanje.
Razgovarala: Ilma Jakubović – Rafuni
Kao što to inače biva, ako trend ne nudi rješenje trajnog problema onda ostaje samo prolazna senzacija, nešto kao „Dubai čokolada“, ali sreća neki trendovi su kvalitetni i dugo održivi, te nude i poboljšanja svakodnevne ishrane. Jedan od tih je i praćenje unosa mesa i ribe, koji su nažalost hiperprodukcijom i količinama hemije u uzgoju dospjeli na vrhove ljestvica u negativnom smislu.
Ovo se odnosi na proizvode iz uzgoja u hiperprodukciji. Ali srećom u nesreći počelo se dosta okretati dopunama proteina iz mahunarki i žitarica kao alternative, i to u smjeru vraćanja jelima naših predaka. Također jedan od većih i bitnijih trendova u 2024. i nadalje je, i biti će „zero waste“ koncept. Princip gdje se koristi svaki dio namirnice, kao i ponovno prepakivanje namirnica u i ostataka u nova jela, leftovers postaju nova i kreativna jela.
Taj koncept je visoko primjenjiv i u profesionalnom kao i u svakodnevnom kućnom ambijentu. Plus na taj način smanjujemo i otpad, te potičemo reciklažu sirovina koje nam život znače.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Za inspiraciju okusa i pravilan balans ja lično se sve više okrećem tradiciji. Naravno ona služi kao temelj koji se konstantno nadograđuje, kako namirnicama, tako tehnikama i načinima obrade. Recimo lovor, u modernim generacijama skoro zanemaren začin.
Naši stariji su lovor koristili kao čaj, za kašalj i disajne probleme, također lovor su u hrani koristili svakodnevno, posebno u kombinacijama sa mesom, a lovor razbija lance masnoća i na taj način čisti te rasterećuje naš organizam. Tako jednostavna namirnica, a toliko benefita. Trebali bi više istraživati i bazirati se na ono što nam je blisko prije svega misleći na namirnice i sastojke kao i jela, a onda na to dodavati ono što nam je drago.
Naravno ne mogu izostaviti i balans. Meni jedna od najdražih riječi kako u kontekstu hrane tako i života. Ako ste danas jeli čokoladu ne treba je jesti opet sutra, nego ju treba zamijeniti jabukom, nekom voćkoma, a naravno i sve ostalo. Namirnice treba jesti raznoliko i šaroliko, to je ono što prvo i naučimo kao djeca, a to je balans. Na kraju, ali ništa manje bitno je sport, fizička aktivnost. To nam daje balans energije.
Mnogo teško je definisati šta je to univerzalno zdravo. Upravo ti trendovi da je danas zdravo ovo, a za mjesec ono su pogrešni. Metabolizam osoba je suviše složen da bismo mogli to ovako pojednostaviti. Ono što ne bih preporučio jeste da prirodne masnoće mijenjamo rafiniranim biljnim masnoćama, u vidu soseva, sireva i zamjena u hrani.
Prirodne životinjske masnoće su ono što nam je prezentovano kao nezdravo, ali upravo je suprotno i drago mi je da sve više mladih ljudi prati, uči i uviđa upravo to. Ali ako moram birati rekao bih da mi je leća najdraža alternativa zamjeni mesa i proteina kao i ugljikohidrata.
Jednostavna i visokoinspirativna, te visokohranjiva namirnica. Također nezamjenjiva namirnica je jaje! Predstavljena kao „holesterolno zlo“ 90ih, a danas kao primarni izvor proteina i kod nas uvijek praćena sloganom djetinjstva „svako jutro jedno jaje snagu daje“. U mom slučaju bi onda zamjena bila povratak na originalne namirnice.
Ono što godinama propagiram i promovišem je upravo sažeto u ovome pitanju. Kada bismo samo više kupovali lokalno i kada bismo samo više uzgajali lokalno, kada bismo samo više znali šta je lokalno i sezonsko. Naravno sa modernizacijom i potrebama društva rastu i apetiti i potrebe oko nas!
Svi žele jagode u decembru, ali ne može, nema dovoljno sunca bez hemije, tako da je potrebno makar malo suziti naše prohtjeve ,a dati priliku onom što je naše, jer naši su i ljudi koji to uzgajaju i onda znamo odakle je poteklo i šta je u svakoj od tih namirnica. Bosna i Hercegovina je zemlja prepuna potencijala i čiste zemlje, kvalitetne vode i mimo par većih gradova nezagađene sredine koja obiluje potencijalom i svježim namirnicama.
Inspiracija je svuda oko nas, samo je trebamo ubrati, upecati ili izvaditi iz zemlje. Kada to prihvatimo tada ćemo požnjeti i plodove zdravlja. DNK svake osobe na planeti je predodređen na određenu ishranu jer to se u tome kraju jede stoljećima, zato neki od najboljih svjetskih nutricionista i potenciraju upravo to – lokalno i sezonski.
Ono što svi možemo uraditi jeste da smanjite unos rafinirane i obrađene hrane, voće je zdravije i jeftinije od bombonjera i grickalica, jedite raznovrsniju hranu kao što su meso, žitarice, začini, povrće, voće i više se krećite, trenirajte.
Nakon izuma točka, najveći izum je pretis lonac ako mene pitate! Jedan dan u mjesecu možete malo više posvetiti kuhanju, i to temeljaca. Dobar temeljac je osnov svega. Svake čorbe, rižota, paste, sosa i supe!
Iskuhajte koljenicu sa crvenim lukom, biberom i lovorom. Pileće batake ili krila iskuhajte sa peršunom, biberom i crvenim lukom. Obje varijante su u pretisu brzo gotove i procijedite ih te zaledite u porcijama. To vam je idealna baza za svako jelo u tavi ili rerni i pri tome imate dosta korisnih stvari u njima.
Također volim imati i kuhane žitarice u frižideru jer se one duže kuhaju, a kada ih imate gotove možete ih korisitit kao kašu, ili prilog ili dodatak salatama. Zdravije, a brže i s manje muke od ovoga ne može.
Čarobna riječ dana su polifenoli. Spadaju u najkorisnije vrste antioksidansa, upravo one koji regenerišu i čuvaju kožu od utjecaja UV zraka i zagađenja, kao i negativnih ostataka hrane u našem organizmu.
U osnovi što više antioksidansa to bolje. Najviše polifenola se nalazi u maslinovom ulju (domaćem, hladno prešanom), kao i sirovom voću i povrću. Uz polifenole za kožu je odličan i beta karoten koji hrani i kosu te nokte. Dakle jedimo što šsareniju hranu laički rečeno.
Krastavac je jedna od namirnica koja jako dobro hidrira organizam, kao i lubenica u ljetnom periodu, s obzirom da su iz iste porodice biljaka i sadrze i po 75% vode u sebi, kao i mnogo vlakana. Ako pričamo o jelima to su onda salate i supe.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kod nas će vam na ovo odmah reći „eh drži se ti bijelog luka i rasola“ i to posebno u zimskom periodu, ali pravilo je da se imunitet gradi i za ljeto, posebno kod ljudi koji su skloni alergijama. Tako da ne postoji bolje ili lošije vrijeme za imunitet. Posvetite se sebi, imunitet se gradi i održava cijelu godinu, i to unaprijed.
Ne možemo se rezboljeti i natrpati se sa tri vrste terapija i kilom limuna i očekivati čudo. Jedite redovno, šaroliko i bavite se sportom, opet se vraćam na početak razgovora, Ako imate balans i vaše tijelo će balansirati viruse za vas kao i ostale negativne uticaje, ne zaboravite stres!
Prvo i osnovno za dobro mentalno zdravlje i ravnotežu života prvo bih svima savjetovao da kuhaju. Kuhanje odmara mozak i hrani čula ne nekoj drugačijoj razini, a kao benefit za muškarce postoji bolja ravnoteža kada partneru spremite obrok. Nadalje hrana i jeste ono što je osnov hedonizma, ne postoji džaba izraz „soulfood“, ali to je za većinu različito.
Hranu često vežemo za mirise i okuse djetinjstva, momente sjećanja i drage osobe. Još jedan benefit koji imamo kuhajući. A opet u nekoj inverziji, ne mogu preporučiti šta da nego šta da ne!
Miran Karić