Kakve su vam misli, takav vam je život

Od opsesivno-kompulsivnog poremećaja boluje jedna od 100 odraslih osoba. Najčešće opsesije su strah od zaraze i gubitka kontrole.

Jedan od 100 odraslih kada izađe iz kuće barem jednom se vrati da provjeri da nije slučajno ostavio upaljenu peglu ili ringlu na šporetu. Često i nakon ove kontrole, crv sumnje nastavlja da remeti misli i obavljanje posla.

Vremenom takvoj osobi postaje sve teže da bez strepnje da li je sve prethodne aktivnosti obavila kako treba, izađe iz kuće. Reč je o opsesivno-kompulsivnom poremećaju, koji može da se javi još u dječjem uzrastu, a procijena je da ga ima jedno od 200 djece ili adolescenata.

Oboljenje najčešće počinje između 10. i 12. godine ili u periodu kasne adolescencije i ranog odraslog doba. Oboljelog od ovog poremećaja karakterišu opsesivne misli i/ili kompulsivne radnje, koje vremenom postaju sve intenzivnije ometajući tako druge važne aktivnosti – odlazak u školu, na posao, druženje, porodične obaveze.

Najčešće opsesije su: strah od zaraze (prljavštinom, virusima, tjelesnim izlučevinama, radijacijom), strah od gubitka kontrole (uz strah od samopovređivanja, povređivanja drugih, krađe), perfekcionizam, strah od odgovornosti za razne zastrašujuće događaje, neželjene misli sa seksualnim ili religijskim sadržajem.

Najčešće kompulsije su: pretjerano pranje i čišćenje (pranje ruku, tuširanje, umivanje, pranje zuba, životnog prostora ili garderobe u strahu od zaraze, a na tačno određeni način ili određeni broj puta), provjeravanje, ponavljanje (pokreta tijela, rutinskih aktivnosti pisanja ili čitanja), sakupljanje nepotrebnih predmeta, postavljanje stvari tačno određenim redosledom… Često ove osobe ponavljaju više vezanih aktivnosti određeni broj puta, na tačno određeni način dodiruju, trepću, kucaju.

Ovakvo stanje ne prolazi spontano, liječenje je neophodno. Medikamentozna terapija je prvi izbor, u kombinaciji sa psihoterapijskim aktivnostima. Većina studija pokazuje da osobe koje su liječene isključivo lijekovima pokazuju 40-60 odsto poboljšanja, dok one liječene kombinovano medikamentima i psihoterapijom imaju 60-80 posto poboljšanja.

Izvor: novosti.rs