Optimalno vrijeme između obroka: Šta trebate znati
Optimalno vrijeme između obroka od 3-5 sati pomaže probavi i stabilizaciji šećera u krvi. Ključ je u zasitnim obrocima bogatim proteinima i vlaknim...
Mediteranska dijeta, ili kako neki vole da kažu, mediteranski način ishrane, pored toga što sadrži neophodne komponente za zdrav život, poka
zalo se, može i da pomeri granicu životnog veka.
Mješavina povrća, maslinovog ulja, svježe ribe i voća može da zaustavi izmjene našeg DNK koda dok starimo, navodi se u jednom istraživanju. Naučnici tvrde da ljudi koji primijenjuju mediteranski način ishrane defiitivno pokazuju manje znakova starenja ćelija.
Mediteranska ishrana povezivana je više puta sa dobrobitima za zdravlje, kao što je manji rizik od srčanih oboljenja.
Iako još nije sasvim jasno zašto je taj način ishrane tako dobar, njene ključne komponente – obilje svježeg voća i povrća, kao i živina i riba umjesto mnogo crvenog mesa, putera i životinjskih masti – imaju dokazane beneficije za tijelo čovjeka.
Hrana bogata vitaminima obezbjeđuje zaštitu od stresa i oštećenja tkiva i ćelija, a, prema posljednjim istraživanjima, mediteranska ishrana štiti naš DNK.
Istraživači su analizirali male strukture zvane tjelomjeri, koje čuvaju završetke naših hromozoma, koji štite DNK kod.
Ove zaštitne kapice sprečavaju gubitak genetskih informacija tokom podijele ćelija.
Kako starimo, ćelije se dijele i tjelomeri se skraćuju, a njihov strukturni integritet slabi, što govori ćelijama da prestanu da se dijele i umru.
Naučnici vjeruju da dužina tjelomjera ukazuje na starenje ćelija. Kraći tjelomeri povezani su s velikim brojem bolesti koje se dovode u vezi sa starosnim dobom, uključujući srčana oboljenja i različite oblike kancera.
Ispitanici koji su u ovom istraživanju jeli mediteransku hranu imali su duže i zdravije tjelomjere.
Izvor: Mondo