Pet koraka do organske bašte

Zdrava hrana je želja većine ljudi, a ko ima želju i nešto zemlje, može i da uz malo truda sam uzgaja namirnice.

Foto: Pixabay

Organski uzgoj zasniva se na prirodnim načelima i bez korištenja hemikalija kojima se na vještački način podstiče brži rast biljaka. Saditi i održavati organsku baštu je korisno iskustvo, a slično je kao i rad u običnoj bašti. Međutim, da bi bašta bila organska treba više planirati i analizirati zemljište.

ODABIR LOKACIJA

Najbolje je početi sa malom površinom. Lokacija se bira u zavisnosti od toga da li će se uzgajati cvijetni vrt ili samo povrće. Povrću je potrebno najmanje šest sati sunca.
Potencijalnu zemlju treba posmatrati nekoliko puta dnevno – koliko dobija sunca, koji je dio u hladu, da li je pod naletom vjetra, da li je vlažno ili suho. Zatim, obavezno treba uraditi analizu zemljišta i za to se zovu stručnjaci. Naime, besmisisleno je gajiti organsku baštu na lošoj ili zagađenoj zemlji. Za početak, dovoljno je uzeti grumen zemlje i stisnuti je – ukoliko zadrži oblik i kada je protresete postane rastresita znači da je ilovača, što je idealno jer zadržava vlagu i hranljive materije. Ukoliko zadrži oblik i kada se protrese znači da je glinena i ona se sporo suši. Ukoliko se zemlja raspadne čim otvorite šaku znači da je pjeskovita i biće problema da zadrži hranljive materije, a uz to se i brzo suši.

Na šta još treba da obratite pažnju ako odlučite da imate organsku baštu pročitajte na sljedećim stranama…

Foto: Guliver/Getty Images

PRAVLJENJE LEJA

Veličinu bašte treba omeđiti, recimo špagom između kočeva i početi sa kopanjem. Baštu treba kompletno očistiti, prekopati i početi sa pravljenjem leja. Pošto dobar vrt čini dobro zemljište treba dodati dosta komposta koji se kupuje u biljnim apotekama. Kada stigne uzorak sa testiranja treba raditi po savjetima vezanim za kiselost i hranljive sastojke.

Foto: Guliver/Getty Images

IZBOR BILJAKA

Za početak treba izbjegavati biljke sklone bolestima koje treba podrezivati. Uvijek treba birati biljke koje uspijevaju u kraju, kao i one od kojih ima višestruke koristi. Većina rasadnika ima biljke koje su izrasle na konvencionalan način, uz upotrebu hemijskih đubriva i pesticida. Pored toga što će prenijeti izvjesnu količinu ovih hemikalija u baštu, ovakve biljke su navikle na hemikalije na kojima su uzgajane. U organsku baštu treba saditi organski gajene biljke, pa treba nabaviti sjeme ili rasad koji je vidno označen. Prije sadnje treba provjeriti da li ima znakova insekata i bolesti.

Rasad treba odmah politi vodom kada se donese kući, čak i ako se odmah sadi. Vlažan korijen će se lakše prilagodini novoj sredini. Rupa treba da bude duboka i duplo šira od korena. Kada se utapka zemlja biljku treba dobro zaliti. Na kraju, celu baštu treba pokriti slojem organskog pokrivala (sijeno, izrendana kora drveta, isjeckano lišće ili trava), jer će to spijrečiti korov i pomoći da se zadrži vlažnost.

Kako se koji red završi, treba postaviti oznaku na početku. To može da bude kesica, ali i kamen na kojem je napisano ime biljke. Trud uložen u organsku baštu će se isplatiti u narednim godinama.

Foto: Pixabay

ISHRANA

Najvažniji zadatak organskog vrta je da se neprestano koristi prirodni otpad kora voća i povrća, nasječeni kopriva i maslačak, ljuske jaja, ostatci od kafe i duhana… Od otpada napravite kompost na kraju bašte i koristite ga. Ko ne živi u gradu treba da razmisli o kozi koju će hraniti prirodno. Ona će omogućiti organsko mlijeko i sir, ali i prirodno đubrivo.
Treba koristiti što više prirodnih izvora vode, pa na otvorenom treba ostaviti bačve za kišnicu.

Foto: Guliver/Getty Images

ZAŠTITA

U borbi protiv štetočina neophodna je prirodna sinergija biljaka – jedna pored druge se štite od štetočina. Recimo, uz red mrkve treba posaditi neven. Između dva reda jagoda treba posaditi bijeli luk. Po obodu krompira sadite hren, a pored paradajza peršun. Pored malina ili ribizla treba saditi đurđevak. Dragoljub štiti od bijelih vaši, kamilica od bijelog crva, a ricinus od krtice.

IZVOR: NOVOSTI.RS