Danijela Jokić Vaislay: Kako osjećaj nedovoljne sopstvene vrijednosti sabotira žene u poslovnom napredovanju

Danijela Jokić Vaislay, life coach, u novoj kolumni za www.ljepotaizdravlje.ba otkriva kako osjećaj nedovoljne sopstvene vrijednosti sabotira žene u poslovnom napredovanju

Osjećaj nedovoljne sopstvene vrijednosti može dovesti do perfekcionizma, impostor sindroma, radoholizma, perpetuirane sumnje u sebe, slabih granica u ličnim i profesionalnim odnosima, kao i do niskog samopouzdanja, što se direktno ili indirektno može odraziti na iznos zarađenog novca kao i na profesionalno napredovanje.

Istraživanja su pokazala da žene često manje agresivno pregovaraju za veće plate i unapređenja u poređenju sa svojim muškim kolegama. U jednoj studiji objavljenoj u Journal of Personality and Social Psychology, otkriveno je da žene imaju tendenciju da potcjenjuju svoje sposobnosti i rezultate u radu, što dovodi do manje asertivnog ponašanja u pregovaranju. To može rezultirati propuštenim prilikama za povećanje plata i napredovanje u karijeri.

Nedovoljan osjećaj sopstvene vrijednosti također može doprinijeti pojačanom osjećaju nesigurnosti među ženama na radnom mjestu. Istraživanje Harvard Business Review-a otkrilo je da se žene često uspoređuju sa svojim kolegama i nadređenima i često se osjećaju manje kompetentnima ili kvalifikovanima.

Žene se mogu suzdržavati da daju svoje ideje ili traže vodeće uloge zbog nesigurnosti u sebe i svoje sposobnosti. Kada sam davala radionice emocionalne inteligencije u kompanijama u Indiji za žene, od HR menadžera sam imala priliku da čujem kako je jedan od razloga sto žene ne dobijaju vise promaknuća, bonusa kao i prilika za profesionalno napredovanje i obavljanje više liderskih pozicija u organizacijama taj što manje žena (u odnosu na muškarce) pokazuje inicijativu za vođenje projekata i timova i predlaganje novih ideja i strategija koje bi donijele veću efikasnost i profit kompanijama.

Impostor sindrom (‘sindrom prevaranta’) je psihološki fenomen u kojem pojedinci sumnjaju u vlastita postignuća, smatrajući da ih ne zaslužuju i plaše se da će biti izloženi kao ‘prevaranti’. Studija International Journal of Behavioral Science, pokazale su da žene češće doživljavaju impostor sindrom nego muškarci. Impostor može spriječiti žene da preuzmu izazovne projekte, promovišu ili podijele svoju stručnost, jer se boje da će biti razotkrivene kao ‘varalice’. U mojoj life coaching praksi javljale su mi se vrlo uspješne žene koje su se borile sa impostor sindromom za coaching, s master diplomama i diplomama s Oxford-a i drugih prestižnih univerziteta, koje su obavljale visoke funkcije (CEO, CFO) i/li vodile uspješne kompanije, kojem je razlog bio osjećaj nedovoljne sopstvene vrijednosti. Bez obzira koliko profesionalnog uspjeha žene postigle, ako tokom izgradnjom svoje karijere i svojih akademskih kredencija nisu radile na izgradnji svog mindset-a i jačanju osjećaja sostvene vrijednosti, njihovi uspjesi dugoročno mogu dovesti emotivne agonije zbog impostor sindroma i samosabotaže (odbijanje prilika za dalje napredovanje, ličnu promociju, preuzimanja i dobijanja nagrada i priznanja, davanje otkaza, zatvaranje uspješnih kompanija, perpetuirane sumnje u sebe, svoje odluke i stručnost…)

Žene sa nedovoljnim osjećajem sopstvene vrijednosti često oklijevaju da promovišu sebe i svoja postignuća. To može ometati njihovu vidljivost u organizaciji i industriji, ograničavajući njihove šanse za napredovanje, posebno ako je za njihov profesionalni uspjeh potrebno da u sklopu procesa prodaje i marketinga budu vidljive, komuniciraju svoja mišljenje, dijele savjete, budu intervjuirane i grade lični brend. Jedno od najčešćih limitirajućih uvjerenja koje su moje klijentice s nedovoljnim osjećajem sopstvene vrijednosti male bilo je; “Ko sam ja da napišem knjigu/ pišem blog na tu temu/ dajem govore i intervjue/ budem ______”

Perfekcionizam (kojem je uzrok osjećaj nedovoljne sopstvene vrijednosti) i sumnja u sebe mogu žene kočiti u profesionalnom napredovanju zbog ‘analizne paralze’, opsesije detaljima, perpetuiranih korekcija i usavršavanja svog kreativnog, stručnog, ili pisanog rada, koji mogu dovesti do smanjenje efikasnosti u radu, probijanju rokova ili skrivanja svog kreativnog rada od očiju javnosti.

Osjećaj nedovoljne sopstvene vrijednosti može dovesti do slabih granica u odnosima i udovoljavanja drugima (engl. people pleasing), što može dovesti do toga da žene ne mogu da pokažu dobre liderske sposobnosti u organizaciji zbog manjka poštovanja i autoriteta od strane podređenih, ili neefikasnosti u radu zbog preuzimanja posl(ov)a koji bi drugi članovi tima trebali da obavljaju na sebe.

Jačanje osjećaja sopstvene vrijednosti je, stoga, jedna od najvažnijih komponenti rada na sebi koja je važna za profesionalno napredovanje žena u organizacijama, odnosno uspjeha žena u vođenju ličnog biznisa.

U jačanju osjećaja sopstvene vrijednosti može pomoći pisanje dnevnika ličnih postignuća, postavljanje granica u odnosima, davanje prioriteta sebi i svojim potrebama, te posebno life coaching (rad na mijenjanju limitirajućih uvjerenja o sebi) i terapija (ukoliko je osjećaj sopstvene vrijednosti nastao usljed određenih traumatičnih iskustava zlostavljanja ili bivanja u toksičnom odnosu).

“Your self worth equals your net worth” – Koliko [osjećate da] vrijedite, toliko zarađujete.

Danijela Jokić Vaislay: #WomenEmpowerment – 6 prednosti mentorstva za uspjeh i profesionalni rast