Kako prestati jesti nezdravu hranu: 5 ključnih savjeta
Dosada, stres i loše navike mogu vas navesti na prejedanje. Otkrijte uzroke i kako prestati jesti nezdravu hranu Da li paket keksa nestane u trenu...
Koja je to hrana koju ne treba podgrijavati i zašto je to tako saznajte u nastavku!
Brojne obaveze i brz život razlog su zašto domaćice često tokom vikenda pripremaju obroke unaprijed, za nekoliko dana, pa ih naknadno podgrijavaju.
Ako i vi imate običaj da hranu naknadno podgrijavate, povedite računa o tome šta smijete, a šta nikada ne bi trebalo da pogrijavate, jer pojedine namirnice gube svoje hranljive sastojke i supstance, a neke tako čak postaju i toksične.
Pečeno crveno meso ne treba podgrijavati jer tokom termičke obrade ono mijenja strukturu u oblik koji ne odgovara našem tijelu. Naime, kada se proteini iz mesa naknadno zagrijavaju oni mijenjaju sastav, zbog čega ih organizam veoma teško vari, a osim tegoba sa varenjem, meso može postati i toksično.
Isto kao i kod crvenog mesa, i kod živinskog mesa dolazi do promjene u sastavu proteina što može izazvati probleme sa varenjem. Pileće i ćureće meso trebalo bi jesti isključivo hladno, bez ikakvog podgrijavanja, posebno piletine, koja sadrži više proteina od crvenog mesa. Ako ipak želite da pogrijete živinsko meso, neka to bude na slabijoj temperaturi i duže zagrijavajte.
Ovo povrće u sebi sadrži nitrate koji usljed dejstva mikroorganizama i zagriajvanja prelaze u nitrite i dalje u nitrozamine, koji su veoma štetni i kancerogeni za ljudski organizam. Špinat je najrizičniji u ovoj grupi i uvijek ga jedite u isključivo svježeg ili odmah poslije pripreme. To ne znači da ove namirnice ne možete jesti i sutradan, ali ih, ipak, nemojte podgrijavati jer su ukusne i hladne. Celer, koji se često koristi za supe, obavezno treba izvaditi nakon kuhanja, zajedno s mrkvom i jesti sveže pripremljen. On takođe sadrži nitrate.
Kao što smo već pomenuli, iz domaće supe neophodno je izvaditi povrće, naročito celer, prilikom podgrijavanja, ali i meso. Naime, ako planirate da jedete supu i sutradan, procijedite je i ostavite samo bistru tečnost u frižider. Ako želite da je poslužite nekog drugog dana, nakon dužeg vremenskog perioda, možete je spakovati u plastičnu kutiju i staviti u zamrzivač.
Namirnica koju svi veoma rado jedemo kao prilog ili glavno jelo, u raznim kombinacijama, nikako ne bi trebalo da podgrijavamo. Krompir, naime, zbog podgrijavanja gubi svoja nutritivna svojstva, a čak postaje i toksičan. On je najzdraviji kuhan, a jedite ga odmah nakon pripreme ili čak hladnog – tada sadrži najveći procenat otpornog skroba zaslužnog za dugotrajan osjećaj sitosti i ima probiotsko dejstvo.
Jaja nikako ne bi trebalo podgrijavati jer postaju toksična zbog izlaganja visokoj temperaturi. Međutim, to ne važi za jela gdje su jaja umiješana u sosove, poput bešamela, već samo na obroke s kuhanim ili pečenim jajima, poput musake.
Pečurke je najbolje jesti odmah nakon pripreme, ili hladne ukoliko odstoje, ali ih nikako ne smijete podgrijavati. Sastav gljiva se, takođe, zbog proteina koje sadrže, lako mijenja podgrijavanjem, zbog čega one mogu da izazovu razne probavne probleme, a i gube svoje zdravstvene prednosti. Isto važi i za supe, čorbe, kao i za rižoto, koji se prave s gljivama. Ako baš morate da ih grijete, neka to bude blago zagrijavanje na temperaturi do 70 stepeni.
Namirnice čiji se sastav podgrijavanjem ne mijenja mnogo su integralne žitarice jer najmanje gube na nutritivnim vrijednostima, dok njihov sastav ostaje relativno nepromijenjen. To su riža, proso, ječam i zob.
Tekst originalno objavljen na www.lepotaizdravlje.rs
nensuria / iStock via Getty Images Plus