Istraživanje: Ne postoji idealna težina

Nutricionisti su već primijetili da trčanje na vagu i prebrojavanje kalorija mogu da se pretvore u psihološko opterećenje i više odmognu nego pomognu zdravoj ishrani, a sada se pokazuje i da čuveni “indeks tjelesne mase” (ITM ili po često navođenoj engleskoj skraćenici BMI) nije tako precizna mjera zdrave kilaže kao što se vjeruje.

Tačnije, dobar je za prosjek, ali ne valja za ljude koji su viši od 182cm ili niži od 152cm. Za niže je i jedan poen ITM “poguban”, dok visoki mogu da nose i veću težinu od „dozvoljene“. ITM se, inače, izračunava tako što se težina izražena u kilogramima dijeli kvadratom visine u metrima.

Problemom se nedavno pozabavio matematičar s Oksforda Nik Treften i došao do korekcije. Visoki i niski se, po njegovim računicama, uklapaju ako se u formuli za izračunavanje težina pomnoži sa 1,3, a visina uveća 2,5 puta. Čak je i matematičar uz svoju, popravljenu formulu, dao upozorenje da se ne može smatrati ispravnom bez širih studija, kao što, uostalom, nikakva numerička vrijednost ne može adekvatno da opiše stanje organizma i ispravnost ishrane, još manje zdravlje neke osobe.

ITM može da predstavlja osnovu za grubu procjenu, ali prava dijagnoza mora da zavisi od odlika same osobe, kao što su pol, godište, držanje, mišićna masa, čak i etnička pripadnost. U svakom slučaju, ni nova formula ne uklanja najveću manu ITM – da ne pravi razliku između mišićne mase od masnog tkiva.

Zbog ovog posljednjeg mnogo bolji “indeks zdrave težine” je – sama širina struka, a još bolji odnos između širine struka i bokova. Struk je, naime, indikator viška “rđavog” masnog tkiva, onog koje izaziva kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Mnogo je bolje i lakše nego računati ITM – držati se prostog pravila da struk ne treba da pređe 88 centimetara kod žena i 102 kod muškaraca. Sve preko toga je razlog za brigu, bez obzira na visinu ili godište. Druga važna mjera, odnos struka i bokova (dobija se kada se širina struka podijeli sa širinom bokova) ne treba da pređe 0,85 kod žena i jedan kod muškaraca. Što i od oka može da se procijeni.

Sve češće kritike trpi i prebrojavanje unetih kalorija, treća “numerička vrijednost” koja se naročito nameće u dijetama. Broj kalorija daje samo energetski unos, ali se energetske potrebe svakog čovjeka iz dana u dan mijenjaju, a zavise od niza faktora, od pola i godina, preko tjelesne težine, do nivoa fizičke aktivnosti. I od brojanja kalorija ima boljeg i daleko jednostavnijeg – prosto pravilo ishrane: pet porcija na dan voća i povrća, ne više od pet grama soli, dva litra vode i 30 minuta kretanja.

Izvor: novosti.rs