Nutricionistica odgovara na najčešće postavljana pitanja o ishrani

Zdrava ishrana je baza zdravog života i zato će naša sagovnornica, nutricionistica Amela Ivković O'Reilly u narednom periodu odgovarati na vaša pitanja o ishrani i zdravlju. 

U prvom tekstu ponudila je odgovore na pitanja koja joj klijenti najčešće postavljaju, a na našem Instagram profilu ostavićemo vam mogućnost da joj i vi postavite pitanja!

Foto: Lična arhiva

Nutricionistica odgovara na pitanja o ishrani

Koliko je teško privoljeti ljude da se okrenu zdravijem načinu pripreme hrane

Hrana – naša potreba za njom je primarna, ali naš odnos prema njoj je složen; naša tijela se još odnose prema hrani kao da smo u svijetu gdje preživljavamo, ali je hrana postala više nego dostupna; naša urođena žudnja za slatkišima i mastima, i njihova sveobuhvatna dostupnost, čini se da nas sada vode na put tjelesnog uništenja. Hrana je puna složenih, biološki aktivnih molekula koji imaju ogroman uticaj na naše zdravlje. Mi smo ono što jedemo – hrana koju jedemo definiše život koji vodimo.

No, bez obzira na to koliko nam su nam naučna istraživanja dostupna, ili koliko smo u mogućnosti da eksploatišemo hranu kao agent zdravlja, mi ćemo još neko vrijeme imati isključivo uživanje na umu. Hraniti se za zdravlje i zadovoljstvo u isto vrijeme je za neke osobe nemoguće postići. Uspostavljanje ravnoteže može biti teško, preplavljeno komplikacijama i zbunjujuće između ostalog zbog marketinških poruka proizvođača hrane.

Koju vrstu ishrane najviše zastupate i zašto?

Prvo i najvažnije je da naglasim da ja volim i uživam u hrani. Kada sam počela put razumijevanja efekata hrane na moje zdravlje, osjećala sam strah od negativnog i restriktivnog uticaja koji bi moglo imati na moj život. Htjela sam da budem slobodna da jedem sve što želim i nisam željela da se osjećam kao da sam na “dijeti” ali sam takođe znala da moram napraviti promjene.

Kako je moje znanje o ljekovitoj moći hrane raslo, u isto vrijeme raslo je i moje samopouzdanje i zdravlje. Počela sam da stvaram omiljenu komfornu hranu, zamjenivši neke od sastojaka sa zdravijim alternativama. Proces “sazrijevanja” ili evolucije je potrajao neko vrijeme i sada mogu slobodno reći da volim hranu i da uživam u hrani više nego ikada – osjećam se zadovoljno i sretno, a moje zdravlje – moj probavni sistem, koža, hormoni i raspoloženje su divno balansirani.

Daria Shevtsova via Pexečs

Moj put ka zdravoj ishrani počeo je postepeno: nisam tip osobe koja funkcionira po principu “sve ili ništa”. Uvela sam jednu po jednu promjenu postepeno, preko dvadeset godina, sada živim uglavnom na hrani bez glutena, mljeka i rafinisanog šećera. Takođe, jedem vrlo malo žitarica i vjerovatno se najviše držim paleo koncepta, iako ne volim da pratim ništa sa “imenom” – shvatila sam šta je najbolje za mene i moje zdravlje. Svi recepti i savjeti koje podjelim zasnivaju se vrlo često na sopstvenim navikama u ishrani.

Kada radim sa klijentima, ne uzimam pristup “moj način i ni jedan drugi”. Priznajem da smo svi jedinstveni i ono što radi za mene možda neće raditi za druge. Kada radim sa klijentima, zasnivam svoje preporuke na osnovu svoje kontinuirane edukacije i iskustva (praktičnog i akademskog) kako bi klijentu pomogla u postizanju njihovih zdravstvenih ciljeva koji mogu biti mnogi i različiti. Snaga hrane je moja strast.

Volim da radim sa klijentima i pomažem im da izgrade bolje i zdravije navike u izboru hrane. Nadam se da ću pomoći drugima da otkriju i slave zdravu ishranu – hranu koja je dostupna, lako je napraviti i koja je veoma ukusna! Cilj mi je osnažiti ljude da usvoje čistiji način ishrane, koja zatim postaje prirodna navika života, a ne kratkoročna posvećenost (ja ne vejrujem u dijete!).

Postoje li jednostavni savjeti kako tradicionalnu kuhinju prilagoditi zdravijem konceptu spravljanja hrane?

Službene prehrambene preporuke iz 70-ih godina da se smanji unos životinjskih masnoća, a poveća unos prerađevina od žitarica i biljnih ulja najveći su fijasko zadnjih decenija koji je doveo do epidemije debljine, dijabetesa, metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, upalnih crijevnih bolesti, alergija i autoimunoloških bolesti.

Tradicionalnu ljudsku ishranu bogatu prirodnim mastima zamijenila je jeftina prerađena hrana prepuna šećera, škroba, glutena, hidrogeniziranih masti i hemijskih aditiva. Poljoprivredni biznis, masovni uzgoj hrane i prehrambena industrija funkcionišu po logici profita – cilj je da hrana bude isplatljiva i jeftina s dugim rokom trajanja, na uštrb njenog nutritivog sadržaja.

Pročitajte i… Supervoće – kivi je savršena jesenja užina

Novije dijete više stavljaju akcenat na izbjegavanje škroba i šećera nego masne hrane. Vaše tjelo skladišti višak šećera, tj. škroba (kojeg imamo u žitaricama, nekom voću i povrću), isto kao što to radi sa masnoćom. Ali masna hrana ima svoje prednosti. Ako je izbacite iz jelovnika, završićete tako što što ćete konstantno osjećati glad, umor i bićete loše volje. Zdrava ishrana nalaže da počnete dan s proteinima, dobrim mastima i ugljenim hidratima.

Ako želite dugoročne rezultate, od ključnog značaja je da održavate nizak nivo šećera u krvi. Jedite proteine zajedno s ugljikohidratima i doći ćete do cilja. Balansirana ishrana koja uključuje raznovrsne namirnice je esencijalna. Insistiranje na jednoj, a izbegavanje druge namirnice vodi ka neizbalansiranoj dijeti i nije preporučljivo. Izbegavajte hranu koja je fabrički proizvedena odnosno onu koja je rafinirana i prerađena. Držite se pravila da jedete samo ono što možete da napravite u vašoj kuhinji.

Amela Ivković O'Reilly završila je medicinsku školu i započela studij medicine, provela dvije godine u Grazu, Austrija, i u Dablinu, Irska, završava studij nutricionizma koji joj je poslužio kao prilika za pronalazak holističkog i integrativnog pristupa ljudskom zdravlju gdje je svaki pacijent univerzalan. Trenutno pohađa magistarski studij na Middlesex univerzitetu u Londonu. Član je udruženja nutricionista Irske, udruženja nutricionista Velike Britanije i kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije. Sarađuje sa stručnjacima na polju nutricionizma, herbalizma, osteopatije, refleksologije, akupunkture, kognitivne psihologije i sporta.