Uništavate li svoje zdravlje lošim doručkom?

Veliki broj ljudi skoro svakog jutra umjesto pravog doručka pojede prvo što im dođe pod ruku, a nerijetko i preskoče da bilo šta stave u usta i na šolji kave prežive do ručka. Nauka je utvrdila da to može da ima višestruko loše posljedice po vaše zdravlje.

Sendviči i brza hrana za doručak su poput tempirane bombe, a ako ujutro pojedete i samo jedan obrok bogat mastima, to može da ima neposredne negativne efekte na vaše arterije, pokazala je studija predstavljena na kanadskom kardiovaskularnom kongresu u Torontu.

Ishrana sa visokim udjelom masti povezana je sa povećanim rizikom od ateroskleroze, odnosno suženja vena, a ista studija upućuje na to da šteta nanesena organizmu koja može dovesti do srčanog ili moždanog udara može da nastupi znatno ranije nego što se do sada smatralo.

Prilikom sprovođenja studije naučnici su merili protok krvi kroz podlaktice kod 20 zdravih osoba prosječenog uzrasta oko 23 godine. Cilj je bio otkrivanje rizika koji nastaju zbog jedenja teže hrane za doručak. Ispitivanje je sprovedeno dva puta, prvi put nakon nezdravog doručka poput fast food sendviča, a drugi put nakon što su ispitanici postili za doručak. U sendviču ima 50 grama masti i 900 kalorija.

Nakon upoređivanja ispitanika koji su postili za doručak i onih pojedinaca koji su jeli sendvič za doručak uočili su da su ispitanici koji su jeli sendviče imali smanjen protok krvi kroz podlaktice. Razlog toga je, prema riječima naučnika, činjenica da njihove vene nisu bile u mogućnosti da se rašire i da u srce dostave krv s kiseonikom.

I dok su učinci od samo jednog takvog obroka privremeni, vremenom takve promjene arterija mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara, upozoravaju naučnici.

I dok jedan sendvič sa sirom neće učiniti toliku štetu, kažu da njihovi rezultati ističu važnost ograničavanja unosa masti, holesterola, kalorija i soli da bi se spriječio moždani i srčani udar. Ishrana koja obiluje nezdravom hranom takođe je povezana sa povećanim rizikom od demencije i dijabetesa tipa 3.

Bez obzira da li je vaš cilj da smršate, izgraditi mišiće, trenirati za maraton ili pak samo da poboljšate zdravlje, doručak je najvažniji obrok u danu. Iznenađujuće, doručak koji sadrži brzu hranu čak i nije najgora opcija, jer najgore što možete da učinite za svoje tijelo jeste da ga potpuno preskočite.

Ljudi koji preskaču doručak ne samo da imaju manje energije, lošijeg su raspoloženja i lošije pamte, već se i izlažu ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Kao prvo, ljudi koji ne doručkuju imaju čak 45 posto više šanse da budu gojazni, što dovodi i do brojnih drugih zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti, giht i čak i neki oblici karcinoma.

Jedna američka studija pokazala je da ljudi koji redovno preskaču doručak imaju za čak 21 posto izraženiji rizik od oboljevanja od dijabetesa tipa 2. U istraživanju je posmatrano 29.000 muškaraca tokom 16 godina, te se na kraju došlo do zaključka da rizik ostaje prisutan čak i kada se indeks tjelesne mase uzimao u obzir. Naučnici smatraju da doručak pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi u ostatku dana.

Zdrav i pravilan doručak ne samo da smanjuje rizik od prejedanja ostatak dana, već ubrzava metabolizam, a mozgu i tijelu daje potrebnu energiju i pomaže u održavanju i regulisanju tjelesne težine. Na primjer, 80 posto učesnika jedne studije, koji su smršali 13 i više kilograma redovno su svakog jutra jeli doručak.

Nutricionisti preporučuju da se u doručak uvrste kako vlakna, tako i bjelančevine. Dobar izbor su cjelovite nezašećerene žitarice pomiješane sa nemasnim jogurtom, nemasnim mlijekom ili sojinim mlijekom, a nije loše dodati ni malo svježeg voća. Naučnici sa Univerziteta u Teksasu tvrde da zdrav i potpun doručak ljudima pomaže da tokom dana konzumiraju i do 100 kalorija manje, što je dovoljno da se spriječi dobijanje i do četiri kilograma na godišnjem nivou.

Druga studija povezala je doručak od žitarica sa nivoom kortizola, hormona stresa koji se povezuje sa gojenjem i nakupljanjem sala na stomaku. Prevelik obim struka je ozbiljno upozorenje metaboličkog sindroma i može za čak pet puta povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i za tri puta rizik od srčanog udara.

Ishrana bogata vlaknima može za čak 60 posto smanjiti rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, pokazala je devet godina duga studija u kojoj je učestvovalo 400.000 ispitanika uzrasta od 50 i više godina.

Topiva vlakna koja se nalaze u zobenoj kaši i mekinjama u velikoj meri smanjuju loš holesterol i ukupni holesterol u organizmu.

Organizam sporije probavlja cjelovite žitarice nego rafinirane žitarice, a cjelovite žitarice i održavaju stabilnim nivo šećera u krvi i ne podstiču izlučivanje insulina.

Izvor: tportal.hr