Najbolji izvori hidratacije prema nutricionistima
Održavanje hidratacije ključno je za zdravlje, ali ponekad se može činiti kao izazov, naročito ako ne volite piti običnu vodu. Dobra vijest je da ...
Nedostatak balansa u ishrani jedan je od glavnih uzroka neefikasnosti rigoroznih dijeta. Da bi dijeta bila efikasna potrebno je da budemo upućeni u odnos ugljenih hidrata, proteina i masti, koje tokom ishrane unosimo u naš organizam, a mi smo se potrudili da za vas izdvojimo najvažnije informacije, koje će vam pomoći da ubuduće što bolje planirate svoje obroke i izbalansirate ishranu.
Proteini
Proteini su možda i najzapostavljeniji nutritijent pri planiranju obroka, a oni moraju biti osnova obroka, ako želimo da efikasno izgubimo na težini. Proteini nas duže drže sitima, obezbjeđuju energiju neophodnu našem metabolizmu, kako bi sagorio višak masnih naslaga i potpomažu izgradnju mišićnog tkiva, koje troši mnogo više energije od masnih ćelija u organizmu. Ishrana bogatija proteinima, sa manjom količinom ugljenih hidrata povećava profil lipida u krvi, ubrzava metaboličke procese, a samim tim nas štiti od dijabetesa i srčanih oboljenja.
Ugljeni hidrati
Ukoliko drastično smanjite unos ugljenih hidrata i svoju ishranu bazirate na proteinima, u vrlo kratkom roku izgubićete na težini. Prosti ugljeni hidrati dovode do brzog povećanja šećera u krvi, što za posljedicu ima pojavu gladi u vrlo kratkom periodu nakon obroka. Ipak nije dobro potpuno izbaciti ugljene hidrate iz ishrane, već proste i nezdrave zamijeniti složenim i zdravim ugljenim hidratima, koji bi trebalo da budu dio zdravog doručka, jer se najbolje razgrađuju u našem organizmu u prijepodnevnim satima.
Vlakna
Unos voća, povrća i cjelovitih žitarica veoma je važan kako bi se povećao unos vlakana, koja su nužna za probavu, a ujedno povećavaju osjećaj sitosti i smanjuju potrebu za dodatnim unosom kalorija.
Zdrave masti
Orašasti plodovi su definitivno najbolji izvor zdravih masti, neophodnih u našoj ishrani. Iako su jako kalorični, orašasti plodovi su istovremeno bogat izvor proteina, vlakana i zdravih masti, pa bi u određenoj količini trebalo da budu dio naše ishrane na dnevnom nivou, recimo kao jedna od dvije dnevne užine.
Alkohol i zaslađeni napici
Mnoga naučna istraživanja iz ove oblasti potvrdila su da alkohol i zaslađeni napici utiču na povećanje tjelesne težine, a uz to povećavaju i rizik od dijabetesa tipa dva pa se preporučuje da se konzumacija ovih napitaka svede na minimum.
Doručak i veličina porcije
Dokazano je da preskakanje doručka ima posljedice u vidu povećanja tjelesne težine. Uz to, preporuka je da se dnevni unos kalorija podijeli na 5 manjih obroka, kako bi metabolizam tokom cijelog dana radio i uspješno sagorijevao unijete kalorije.
Izvor: lepotaizdravlje.rs/Foto: Getty Images