Maslac ili margarin? Riješite nedoumicu

Maslac ili margarin i danas se pitaju mnogi, nakon što su proteklih decenija zdravstveni autoriteti jednu pa drugu namirnicu proglašavali štetnom.

Međutim, prema riječima nutricionista, ni margarin ni maslac nisu nezdravi u umjerenim količinama. 

Margarin se dobiva od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama, a obogaćen je vitaminima topivim u masti i ne sadrži kolesterol. Prije petnaestak godina uočeno je da transmasne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja, odnosno tokom proizvodnje margarina imaju izrazito štetno djelovanje na krvne žile. 

Maslac je izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i holesterolom čiji je unos također potrebno ograničiti, ali je i bogat korisnim masnoćama poput konjugirane linolenske kiseline te vitaminima topivim u masti. 

 

Idealan udio masnog tkiva u organizmu zdrave osobe iznosi 12-20% za muškarce i 20-30% za žene. Ljudsko je tijelo sposobno sintetizirati sve potrebne masne kiseline osim dviju: linolne i linolenske kiseline. Te se kiseline nazivaju esencijalnima i nužno ih je osigurati prehranom. 

 

Pretjeran unos zasićenih masti (iz životinjskih izvora) povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i gojaznosti, pa zasićene masti (s transmasnim kiselinama) zovemo “loše” masti. Jednostruko i višestruko nezasićene masti imaju cijeli niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se “dobrim” mastima. 

 

Margarini najčešće sadrže niz masnih kiselina potrebnih organizmu. 100 g, ovisno o proizvodu, osigurava 18-22 g zasićenih masti, 16-21 g jednostruko nezasićenih masti te 8-24 g višestruko nezasićenih masti. Iznimka su light margarini – zbog smanjenog udjela masti sadrže i upola manje zasićenih i jednostrukonezasićenih masti, dok je sadržaj višestrukonezasićenih masti očuvan. 

 

Preporuke govore da svakodnevnom prehranom treba osigurati 30% energije iz masti. Pri tome se ne treba toliko zamarati kvantitetom, važnije je obratiti pažnju na kvalitetu. Do 10% trebaju činiti zasićene masti, a 20% nezasićene. Masti su koncentrirani izvor energije: 1 g masti osigurava 9 kcal, a 1 gram ugljikohidrata odnosno bjelančevina osigurava 4 kcal. 

 

Zasićene masti služe uglavnom kao izvor energije, a nezasićene za izgradnju staničnih struktura. Dok su zasićene masti neophodne u prehrani osoba koje se bave teškim fizičkim radom i sportom, dojenčadi i djeci, adolescentima te trudnicama i dojiljama potrebne su velike količine nezasićenih masti. 

 

1990-ih otkrilo se da transmasne kiseline nisu dobre za zdravlje srca i krvnih žila – snizuju razinu HDL (“dobrog”) kolesterola u krvi istodobno povisujući razinu ukupnog i LDL (“lošeg”) kolesterola 

 

Margarin je nastao 1869. godine i do danas je prošao brojne promjene. Proizvodi se od biljnog ulja i čvrstih biljnih masti tehnološkim procesom. 

 

 

Izvor: net.hr