Zdrava hrana je ono što nam je spremila priroda, a ne fabrika

Čini se da posljednjih godina postaje jasno da hrana ima veliki uticaj na naše zdravlje. Mi znamo koja hrana je zdrava i korisna, a vrlo dobro znamo šta bi trebalo da izbjegavamo. Prerađena hrana, hrana puna aditiva i konzervansa u našem organizmu izazivaju brojne promjene i reakcije. Neke od njih su i patološke promene u ćelijama koje mogu dovesti do raka.

Ishranom se može spriječiti i liječiti rak, treba naučiti kako

Sve to znamo, pa opet posežemo za jednostavnim rješenjima. Kupimo polugotovu hranu, biramo prerađevine, braneći se da nemamo vremena da kuhamo. Ako nešto može biti poruka, to je da naš organizam voli da prerađuje hranu. Najzdravija hrana je ona koja je vrlo malo ili nimalo prerađena u fabrici. Prerađena hrana ima još jednu manu – aditivi koji se moraju dodati kako bi hrana imala duži rok trajanja. Upravo su ti aditivi najveća šteta za naš organizam.

Hrana je dio nas
Kada govorimo o hrani kao lijeku, međutim, moramo uzeti u obzir još jednu tvrdnju. Sve je snažniji uticaj medicine i načina života Bliskog istoka, gdje preovladava vjerovanje da hrana i te kako utiče na naš organizam i to na mnogo višem nivou nego što mislimo. Tradicionalna kineska medicina velike nade polaže u hranu. Drevni istočnjaci su verovali da smo mi i hrana postali od istog izvora i da imamo praktično isti genetski kod. Naš organizam prepoznaje hranu kao dio sebe i uzimanjem prirodne hrane zapravo vraćamo organizmu ono što mu pripada. Uzimajući hranu iz prirode mi dio te prirode unosimo u organizam i pomažemo mu da se sam izliječi i spriječi bolest.

Začini su bitan dio ishrane
Tradicionalna kineska medicina je podijelila svu prirodnu hranu u dva dijela. Prvi dio je svakodnevna hrana koju bi trebalo da jedemo, uglavnom voće i povrće, poput brokolija, riže i jabuka. Druga vrsta hrane su drevni začini, vijekovima korišćeni u ishrani, za koje Kinezi veruju da su korisni za očuvanje metabolizma i normalnog zdravlja u organizmu. To su ginseng, ginko lišće, godži bobice. Za njih su Kinezi vjerovali da imaju veliki uticaj na zdravlje i to svaki od ove namirnice karakterističan i povezan sa količinom i učestalošću upotrebe.

Šta zapravo znači zdrava hrana?
Kinezi su verovali da naš organizam ima sposobnost da se sam liječi. Naše tijelo vrlo dobro zna šta ga je razboljelo i kako da to izbjegne. Problem, naročito kod savremenog čoveka, je to što je čovek zaboravio svoj genetski kod i kako da ga probudi. Za to mu je potrebna pomoć prirode, jer od nje je čovek i postao, a to je moguće uz pomoć hrane, jer, logično, hrana je naša spona sa prirodom. Pametno uzimanje namirnica iz prirode znači i pametno upravljati genetskim kodom i prvobitnim mehanizmom u organizmu.

Mi smo ono što jedemo… ali i ono što mislimo
Staro vjerovanje da smo ono što jedemo jeste tačno, ali smo i ono što mislimo, takođe. Ukoliko smo prepuni negativnih misli i osećanja, to će se neminovno odraziti na naš organizam. Isprva psihički, što će nas dovesti do toga da budemo ogorčena osoba puna mržnje, a onda će se neminovno odraziti i na naše organe, koji će početi i sami da rade negativno. Promena načina razmišljanja i prihvatanja života je ono čudo koje svi želimo i očekujemo u tmurnoj svakodnevici. A to je omogućeno prvo promenom sopstvene svijesti. Hrana je tu samo pomoć, ona ruka koju nam pruža svijet oko nas u cilju vraćanja naše svijesti izvoru.

Koju hranu treba jesti?
Nema tu mnogo razmišljanja, mi zapravo znamo šta je to što je ispravno, samo nam treba mali podsjetnik.
Povrće – prvenstveno zeleno povrće, brokoli, špinat, blitva, zelena salata, kelj, kupus, ali i gljive, soja, grah…
Voće – iako se ne preporučuje velika količina zbog šećera, svakako da ga treba konzumirati kao zamenu za slatkiše ako ništa drugo. Ovdje je stvarno izbor ogroman: jabuke, kruške, kajsije, maline, kupine, jagode, trešnje, ananas, kivi, lubenica, šljiva….
Orašasti plodovi – orasi, bademi, indijski orah, lješnici itd
Plodovi mora – školjke, ostrige, škampi, gambori, lignja, hobotnica
Azijska hrana – kod nas se može naći u bio-prodavnicama, kao na primjer bambusovo lišće, crni i crveni grah, lotusovo lišće, zeleni čaj, prepeličja jaja.
Šta god izabrali, zapamtite da nam nije potrebna fabrika da nas hrani. Priroda već ima sve što nam je potrebno.

Izvor: KoDren.com