Drage dame, sretan vam 8. mart: Danas se sjećamo Clare Zetkin

Dan žena obilježava se kao uspomena na požar u tekstilnoj fabrici “Triangle Shirtwaist”, koji se dogodio u Njujorku 1911. godine. Toga dana poginulo je preko 140 žena.

Foto: Unsplash

Prve javne demonstracije žena zaposlenih u industriji odjeće i tekstila dogodile su se osmog marta 1857. u Njujorku. Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Demonstrante je rastjerala policija, a dva mjeseca kasnije, te iste žene su osnovale sindikat.

Protesti osmog marta održavaju se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz Njujork tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

Prva međunarodna ženska konferencija održana je u Kopenhagenu 1910. godine u organizaciji Socijalističke Internacionale.

Praznik je ustanovljen na prijedlog slavne njemačke političarke i borca za ljudska prava Clare Zetkin. Već sljedeće godine praznik je obilježilo milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Clara Zetkin (5. jul 1857 — 20. jun 1933.) bila je uticajna njemačka socijalistička i komunistička političarka i borac za ženska prava.

Rođena ja kao Clara Eißner u malom selu Viderau (Saksonija). Kao kćerka seoskog učitelja i majke domaćice još kao mala djevojčica suočila se sa problemima tadašnjih bijednih uslova života radnika. Zahvaljujući vezama njene majke, Clara je bila jedna od prvih žena u Njemačkoj kojoj je bilo dozvoljeno da se vaspitava za učiteljicu. Nastavu je pohađala u Lajpcigu u klasi gospođe Auguste Schmidt, osvjedočenog borca za prava žena, i završila odličnim uspjehom.

U Lajpciju se upoznala i sa krugom ruskih studenata, gdje je srela i svog budućeg životnog saputnika Ossipa Zetkina. U ovom krugu diskutovalo se o novim socijalističkim idejama. Čitali su se socijaldemokratski članci i posećvali kongresi. Clara se priključila ideji socijalističke partije (SAP) Nemačke.

Ona je preuzimala najrazličitije pozicije i poslove kao kućna učiteljica, međutim zbog svog beskompromisnog stava veoma brzo je zapadala u konflikt i davala otkaze.

Ossip Zetkin je uhapšen nakon policijske racije na jednom tajnom Kongresu socijaldemokrata i protjeran iz zemlje.

Evo za šta se zalaga Clara Zetkin i zbog čega su njena djela pomagala ženama širom svijeta: 

Clara Zetkin
Foto: Wikipedia

1883. godine Clara se preselila u Pariz kako bi opet bila sa Ossipom. Ona je uzela njegovo prezime, ali se nikada nije udala za njega kako ne bi izgubila njemačko državljanstvo. U Parizu su na svijet došli i njihovo dvoje djece Maxim i Kostja.

Porodica je živjela na rubu egzistencijskog minimuma, a preživjeli su samo zahvaljujući solidarnosti prije svega ruskih prijatelja, koji su takođe bili angažovani u socijalističkom pokretu.

U godinama njenog boravka u Parizu Clara je izučila za posao novinarke i prevoditeljke. Upoznala se sa vođama međunarodnog pokreta radnika, proširila svoje horizonte i prilagodila se principima marksizma. Kada se Ossip teško razbolio, bilo je to za Claru najteže doba: pored brige za djecu i egzistencijalno održanje porodice, Clara je njegovala svog gotovo nepokretnog supruga, koji je umro 1889. godine.

Na II Internacionali održanoj u Parizu 1889. godine, u čijoj je organizaciji pomagala i Clara, održala je referat o pravima žena koji je doprinio tome da se žene još više angažuju u socijaldemokratskom pokretu.

Knjiga “Pitanje prava žena i radnica današnjice” koja se pojavila iste godine postavila je osnove za socijalističku teoriju emancipacije žene. U toj knjizi je zastupala tezu da su socijalizam i feminizam veoma usko povezani.

Zetkinova je veoma oštro branila pravo žene na rad, čak i pred nekim svojim kolegama koji su smatrali da se rad žena mora ukinuti, jer umanjuje plate muškarcima. Dosadašnje teorije socijalista o pravima žena Zetkinova je proširila i zahtjevom da se žene moraju osloboditi nadmoći muškaraca.

Clara se borila za ekonomsku nezavisnost radnica i svih žena uopšte. S tim u vezi bilo je i pravo na jednake plate za isti posao, pravo na organizovanje u sindikate i interesne saveze, kao i pravo na ustanove za brigu o djeci. Istovremeno ženama je trebalo biti dodijeljeno jednako političko pravo kao muškarcima. Kasnije se sa jednakom žustrinom zalagala za osvajanje prava glasa, tako da je ovaj zahtjev preuzet u program socijademokratske pratije. Internacionalni dan žena koji je po prvi put uveden 1911. godine povezuje se sa Zetkinovom.

Ona je odobravala razvod braka, “slobodnu ljubav” i prekid trudnoće, kao privatne i lične odluke, te se zalagala protiv dvostrukog morala.

Izvor: dadalos.org