Vlasnica bloga Ljepota čitanja donosi prijedloge knjiga koje nećemo ispuštati iz ruku
Petra Jukić strastvena je čitateljica knjiga i jedna od prvih book blogerica na ovim prostorima. Ona na svom blogu @ljepotacitanja okuplja više od ...
Kada se zaljubite u nekoga, želite da budete stalno s njim, da znate sve o njemu, da upoznate njegove roditelje, posjetite njegovu staru školu… Jezik je kao ljubav. On nije samo sadašnjost, nego i prošlost. – Joanis Ikonomou
U sivoj kancelariji u Briselu sjedi Joanis Ikonomou, čovjek koji tečno govori 32 jezika. On radi prevodilački posao za Evropsku komisiju koji i najiskusnijim tumačima zadaje glavobolje. Pitate se kako je moguće naučiti toliko jezika? Ako je vjerovati ovom skromnom čovjeku, važni su samo ljubav i konstantan rad, koji ne mora da vas košta svih ostalih životnih zadovoljstava. Ako želite da učite neki novi jezik, tvrdi Joanis, dovoljno je da izdvojite 15 minuta dnevno. Ipak, ne radujte se prerano.
Da li pamtite išta sa časova njemačkog/francuskog/ruskog ili-kog-već jezika koji ste učili u osnovnoj ili srednjoj školi? Da li biste mogli da se sporazumijevate s nekim turistom iz Moskve ili Berlina i uputite ga na najbolji restoran u gradu (naravno, ne na engleskom)?
Pitanja su retoričke prirode, jer je broj onih koji su uspjeli da savladaju jezike u osnovnoj ili srednjoj školi zanemarljivo mali. Ipak, većina ljudi se danas sasvim dobro snalazi sa engleskim jezikom. Imali ste bolje nastavnike? Skuplje ste plaćali kurseve? Ne. Engleski svi poznajemo, zato što smo mu konstantno izloženi. Svakodnevno gledamo holivudske filmove, američke serije, surfujemo internetom, koristimo računar i uopšte živimo u nekoj vrsti provincije engleskog govornog područja. Engleski je postao esperanto novog doba.
Da biste bilo koji drugi jezik uspjeli da savladate onako kako ste savladali engleski, potrebno je da mu se predate, na isti način na koji ste se predali engleskom. Dakle, ako vam je cilj da naučite norveški, treba da gledate norveške filmove, serije i tv program, čitate knjige na tom jeziku (najbolje je u stvari početi od stripova) i uopšte neko vrijeme budete, barem u mašti, Norvežanin. Ali, odakle početi?
Etape učenja (jezika)
Gramatika:
Nema učenja jezika, bez učenja gramatike. Možda ćete razumjeti nekoga ko kaže “Ja ići učila norvešku”, ali ćete tu rečenicu vjerovatno kasnije koristiti kao pošalicu s drugarima. Jednostavno, jezik treba da bude igra, a svaka igra mora da ima pravila. Iako je bubanje nepravilnih glagola svakako najdosadniji dio učenja, možete ga učiniti podnošljivim.
Postoje dva načina “rada” našeg mozga prilikom učenja: fokusiranom i difuznom.
Fokusirani način rada vašeg mozga u kom štrebate gramatiku može da funkcioniše u punom potencijalu ograničeno vrijeme. Prepoznajte trenutak u kom misli počinju da vam lutaju i počnite da radite nešto drugo. Ako imate samo 15 minuta dnevno za učenje gramatike, iskoristite ih maksimalno i posvetite se samo tome. Kada pročitate i provježbate neku deklinaciju, opustite se i prepustite mozgu da obavi ostatak posla i smjesti novostečeno znanje na svoje mjesto, kako biste i sutra mogli da ga upotrijebite. Ključ u ovakvom sistemu rada je u dosljednosti: ako već učite samo 15 minuta dnevno, onda učite svaki dan – bez izuzetka i fokusiranim i disciplinovanim radom postićete bolje rezultate, nego za četiri godine srednje škole. Ako nekad možete da izdvojite i više vremena za učenje, naravno da to i treba da učinite, ali osluškujte se i pravite redovne pauze, kako ne biste uzalud iznova čitali isti red.
Izgovor i pismo:
Pažljivo slušajte govor na jeziku koji učite. Postoji i vrlo korisna tehnika koja će vam omogućiti da brzo naučite izgovor. Najbolje bi bilo da stavite slušalice i krenete u šetnju. Na telefon (ili plejer) snimite neku pjesmu ili govor na jeziku koji učite i dok šetate ponavljajte svaku riječ koju čujete (ne morate naglas, ukoliko mislite da će neko posumnjati u vaš zdrav razum). Zbog ponavljanja i kretanja nećete biti suviše fokusirani na ono što čujete, pa se nećete toliko opterećivati pamćenjem samih riječi, koliko njihovim zvučanjem.
Ako ste odabrali neki jezik koji ima sasvim drugačije pismo od azbuke i alfabeta, onda bi bilo dobro da i vježbanje pisanja uvrstite u svoju dnevnu rutinu. Recimo, postoji mnogo korisnih tehnika pamćenja određenih znakova ili slova prema tome na koji oblik podsjećaju, pa čak i mnoštvo vježbanki na internetu koje možete besplatno da preuzmete (potrebno je da već dobro poznajete engleski jezik).
Pored svega toga, učite barem 10 novih riječi dnevno, kako učeći gramatiku, izgovor i pismo, ne biste suviše “kaskali” za vokabularom. Tu nema neke pretjerane filozofije: pročitajte riječ i ponovite je više puta, a kasnije tokom dana se preslušavajte.
Življenje jezika:
Dok je Joanis Ikonomou odrastao na Kritu, on je volio da sluša turiste kako govore razne jezike, ali ih nije razumio. Nije volio fudbal, pa nije mogao da se igra s vršnjacima, a većina školskih predmeta mu je bila dosadna. On je najviše volio da tumači nepoznate riječi. On je želio i da živi u drugim zemljama, upoznaje različite kulture i da na trenutak bude Indus, Kinez, Finac, ili Japanac. Svoju želju je ispunio tako što je predano učio jezike, ali ne tako što je išao na studije za svaki od njih, nego uranjajući u potpunosti u njihovu istoriju i kulturu iz koje potiču. U vrijeme kad je bio fasciniran Indijom, učio je urdu, hindu i sanskrit i počeo da jede rukama, kao što je to običaj u toj zemlji, postao je vegetarijanac i slušao isključivo indijsku muziku.
Pošto je, kako kaže, lakše učiti nego pamtiti (zaboravio je samo litvanski), on danas balansira između vježbanja svih tih jezika. Svake noći on do četiri ujutru sjedi za računarom i gleda priloge iz kineskih, ili mađarskih informativnih programa, četuje na ruskom, turskom ili bugaskom, a ima i svoje drugare iz Etiopije s kojima redovno putem Skajpa govori na amharskom jeziku. Ukratko, ovaj čovjek živi kroz jezike.
Ovaj veliki poliglota savjetuje onima koji se upuštaju u avanturu učenja novog jezika da “zarone” u materiju.
U ovoj etapi, vaše slobodno vrijeme, koje biste i inače proveli na internetu ili ispred televizora, treba da koristite da posjećujete sajtove na jeziku koji učite, gledate emisije i filmove, čak i ako ne razumijete ništa od svega toga. Ne odustajte – slušajte! Izložite se jeziku. Potrebna vam je samodisciplina i upornost, ako nemate privatnog učitelja. Ako ste u stalnom kontaktu s jezikom, ukrotićete ga kao divljeg konja i postati mu gospodar, rekao je Joanis u jednom intervjuu.
Osim toga, stvarajte prijatelje. Kada većina ljudi spava, neki student u Kini ili Meksiku se budi i možda je spreman da proćaska s vama.