Kako na prirodan način održati tijelo zdravim i pobijediti proljetni umor otkriva nutricionistica Merdijana Dugonjić

Merdijana Dugonjić je magistrica nutricionizma i zdravlja, te zdravlja na radnom mjestu, a iza nje je dugogodišnje iskustvo. Kako prepoznati proljetni umor i kako učiniti tijelo zdravijim, samo su neke od tema kojih smo se dotakli u našem inspirativnom ragovoru

Razgovarao: Omar Zahirović

Nakon duge zime s prvim proljećem dolaze i prvi znaci proljetnog umora, simptomi i prve reakcije kao i želja za čišćenjem organizma. Nerijetko kao laici zanemarimo detalje koji igraju veliku ulogu za naš organizam. Povedemo se trendovima ili jednostavno zbog užurbanog načina života zapostavimo signale koje nam šalje naše tijelo. Kako riješiti problematiku proljetnog umora i spremiti se za zdraviji način življenja, otkrila nam je nutricionistica Merdijana Dugonjić.

Šta je zapravo proljetni umor i zbog čega se on javlja?

Proljetni umor je stanje koje se obično javlja u martu i aprilu, a manifestira se simptomima kao što su umor, slabost, pospanost, poteškoće u koncentraciji i nedostatak motivacije. Može postojati nekoliko razloga za ovu situaciju.

Hormonalne promjene: s dolaskom proljeća koristi nam više dnevne svjetlosti. To može utjecati na proizvodnju melatonina (hormona sna) i serotonina (hormona sreće) u našem tijelu, što može uzrokovati fluktuacije u našim razinama energije.

Nedostatak vitamina i minerala te anemija: Nedostatak sunčeve svjetlosti tokom zime može dovesti do nedostatka vitamina D. Osim toga, smanjena raznolikost hrane koja se konzumira zimi također može utjecati na unos drugih vitamina i minerala.

Promjene u obrascima spavanja: Produljenje dana i povećanje količine svjetla mogu poremetiti obrasce spavanja nekih ljudi, što može dovesti do osjećaja umora tokom dana.

Nepravilnosti u radu štitnjače: Posebno nedovoljna aktivnost ove žlijezde pojačava simptome umora. U tim su slučajevima oštećenje pamćenja, pospanost i bolovi u mišićima češći nego inače.

Krvni pritisak, dijabetes, bolesti srca, alergije, prehlade i korištenje nekih lijekova protiv bolova: Situacije kao što su česti skokovi i padovi krvnog pritiska, padovi šećera u krvi, bučno okruženje, prevruće ili hladno okruženje, stresno radno okruženje, zagađeni zrak također uzrokuju umor.

Koje su posljedice i kako se rezultira proljetni umor?

Posljedice proljetnog umora ne treba shvaćati previše olako, a mogu rezultirati bolovima u mišićima, ramenima, leđima i vratu, gubitkom koncentracije s umorom, nedostatkom radosti, izrazitom razdražljivosti, slabljenjem pamćenja i poremećajima spavanja te poremećajem ritma spavanja, poteškoćama s usnivanjem i ponekad pretjeranom pospanosti.

Takođe poremećajima rada crijeva i želuca uslijed stresa i psihičke napetosti. Recidivi bolesti češći su u osoba s čirom na želucu i dvanaesniku u proljeće. Susreće se sa stanjem koje se naziva sindrom iritabilnog crijeva, koje uzrokuje nepravilno pražnjenje crijeva kao što su plinovi, zatvor i proljev.

Ukoliko smo često umorni da li i tada možemo govoriti o proljetnom umoru ili ipak može biti riječ o nečemu drugom?

Ujedno, ne treba zanemariti da nije svaki umor „proljetni umor“. Mnogi koji se u ovom periodu osjećaju umorno pripisuju to proljetnom umoru. Međutim, vrste umora koje doživljavamo mogu se razvrstati u više skupina: sindrom hroničnog umora, umor kao simptom postojanja neke bolesti, umor od tuge i proljetni umor. Stoga je potrebno razlikovati simptome bolesti. Dok jedna osoba može govoriti o fizičkom umoru, sa svim bolovima u zglobovima i umornom buđenju iz kreveta ili lakom osjećaju umora tokom dana, druga osoba može govoriti o duhovnom ili psihološkom umoru. Ako umor traje mjesecima ili ne prolazi ni uz mirovanje u krevetu, možemo govoriti o bolesti hroničnog umora.

Nakon proljetnog umora često je i pitanje detoksa, šta je zapravo detoks?

Stalni i nekontrolirani unos raznih namirnica bogatih zasićenim mastima, šećerom, aditivima i sl.  jedan od glavnih uzroka nakupljanja toksina. Kao rezultat tome su se u određenom trenutku kao rješenje pojavile razne detoksikacijske dijete. Pri tome detoks se temelji na principu nuliranja konzumacije namirnica koje uzrokuju nakupljanje toksina i maksimiziranja konzumacije namirnica koje eliminiraju toksine.

Šta je cilj detoksa?

Cilj je regulacija probavnog sistema, krvožilnog sistema, srčanog ritma, rada jetre i žuči te aktivnosti lučenja hormona. Međutim, nužno je za naglasiti da je detoksikacija prirodan proces našeg tijela koji se vrši putem organa za detoksikaciju jetre, bubrega, kože, tankog i debelog crijeva, te pluća.

Kako da znamo kada nam je potreban detoks?

Ukoliko imamo zdrave životne i prehrambene navike, nemamo neku bolest te ne živimo izloženi stalnim stresom, našem tijelu nije potrebna dodatna pomoć u detoksikaciji. S druge strane, ukoliko nemamo zdrave prehrambene navike i radimo uz visok nivo stresa te se premalo krećemo, sistem detoksikacije može biti poremećen, pa je pametno pomoći tijelu u tome, pri čemu je glavni cilj da se uz pomoć zdravog načina života dovede tijelo u formu, kako bi se ono moglo lakše nositi sa štetnim tvarima. Stoga je preporučljivo razmisliti o promjeni načina života i prehrane ukoliko primijetite probavne probleme poput zatvora i nadutosti, podočnjake, ukoliko ste češće umorni „bez razloga“, ukoliko se teže fokusirate ili vam je koncentracija slaba, kod pojave alergija, povećanja težine te kod pojave drugih zdravstvenih tegoba.

Kakva detoksikacija je najsigurnija?

Prirodni procesi detoksikacije organizma jednostavniji su i sigurniji nego što se to često marketinški predstavlja. Svakako se ne preporučaju drastične detoksikacijske dijete ili detoksikacije samo sokovima. Prirodnom procesu detoksikacije pomoći će pravilno izbalansirana prehrana, koja je nutritivno obogaćena namirnicama koje su pravo malo bogatstvo vitamina, minerala, antioksidansa i prehrambenih vlakana.

Pijenje popularnih detoks sokova nekoliko dana, a poslije toga nastavljanje s nezdravim životnim navikama neće pomoći da postanemo ili ostanemo zdraviji. Takođe, takav pristup ne bi se smio zlorabiti i provoditi u nedogled samo s ciljem kako bismo izgubili na tjelesnoj težini jer se isti može negativno odraziti na metabolizam, nutritivne deficite i zdravlje crijevnog mikrobioma. Upravo suprotno, uspješan postupak detoksikacije treba se temeljiti na pravilno izbalansiranoj prehrani koja poboljšava vlastite procese u organizmu, pruža snagu i obnavlja energiju. To je prije dugoročan cilj nego brzo rješenje. Uprkos činjenici da nas pojam detoksikacija podsjeća na oslobađanje tijela od otrovnih tvari, treba ga razumjeti kao trajan proces poboljšanja prehrambenih navika te ukupne kvalitete života