Barbra Streisand: Znala sam da moram da budem najbolja, jer nisam lijepa

Danas jedna od legendi Holivuda Barbra Streisand (73) od malih je nogu trpjela uvrede i poniženja zbog jevrejskog
porijekla i – “velikog nosa”.

Foto: Guliver/Getty

Iako su joj rekli da nema šanse da uspije ako ne operiše nos, ne samo da ih je sve ućutkala svojim tajnim oružjem – glasom
koji su opisali kao jedno od prirodnih čuda – već je pokazala da i “ružno pače” može da zavede najveće frajere u Holivudu, piše ugledni filmski kritičar Neal Gabler u biografiji “Barbra Strajsend: Redefinisanje ljepote, ženstvenosti i moći”, koja izlazi iz štampe 26. aprila.

“Uvijek sam znala da moram da budem poznata i bogata – najbolja. Lijepa nisam niti ću ikada to biti”, navodi Gabler Barbrine reči.

Zrikava, nosata mršavica sa aknama koje ni teška šminka nije mogla da sakrije prevalila je težak put od nesretnog djetinjstva do statusa kulturne ikone. Rođena je 24. aprila 1942. kao Barbra Joan Streisand, drugo dijete jevrejskih imigranata Emanuela i Diane. Tata joj je stradao kad je imala 15 mjeseci i njegovo odsustvo stvorilo je prazninu i čežnju za ocem – “koju sam osjećala u svojim kostima”, govorila je. Majka se 1949. udala za Louisa Kinda, lezilebovića i kockara, sa kojim je dobila Rosalyn. Kind je verbalno zlostavljao Barbru, oslovljavao ju je sa “zvijeri”. Kad bi tražila sladoled rekao bi joj je da “nije dovoljno lijepa”.

“Dva dana sam puzala pred njegovim j..nim nogama, donosila mu papuče i zvala ga tata. Ništa se nije promijenilo. Nije mi se obraćao. Nije me vidio. Nije me volio”, kaže Barbra.

Ni Diana nije bila ništa bolji roditelj.

“Bila je puna sebe, hladna i neumoljiva. Grubijanka”, piše Gabler.

Život joj je bio nepodnošljiv i u školi. Djeca su joj se rugala zbog nosa, a dječake nije zanimala, ali to je kod nje samo jačalo želju da bude u centru pažnje. Htjela je da bude glumica. Pošto su je reditelji redom odbijali jer je bila “previše ružna”, do prvih pozorišnih uloga došla je zahvaljujući pjevanju, iako ga je mrzjela. Ali znala je da je to jedini put. Uz pomoć glumca Barryja Dennena i njegovog dečka ilustratora (obojica Jevreji) naučila je kako da se oblači i šminka. Prve uspjehe stekla je nastupajući u gay klubovima na Menhetnu, jer su gejevi razumjeli šta znači biti drugačiji. Obožavali su je.

Foto: Guliver/Getty

U to vrijeme odlučila je da promijeni ime u Barbara samo da bi se razlikovala. Zahvaljujući podršci “jevrejske šou­biznis mafije”, u januaru 1963. snimila je prvu ploču “The Barbra Streisand Album”, koja ju je od “njujorškog fenomena” pretvorila u “izvođača sa nacionalnom reputacijom”.

Barbra je cijeli život provela žudeći da udovolji majci, ali Diana nikad nije prihvatila kćerkinu slavu. Umrla je 2002. u 94. godini. Ipak, uprkos odrastanju bez ljubavi i podrške, ismijavanju zbog izgleda, neposjedovanju tolerancije ni ženstvenosti, Barbra je uspjela da pobijedi svoje strahove, sumnje, komplekse i najgore kritičare. I postane jedna od najdugovječnijih ikona Amerike.
Život se Barbri Strajsend iznenada promijenio 1996. godine, kada je upoznala glumca Jamesa Brolina (75).

“Poslije deset minuta bio sam pečen, poslije dva sata znao sam da ćemo se jednog dana vjenčati”, izjavio je Brolin.

Foto: Guliver/Getty

Barbra je išla na terapiju za prihvatanje drugih ljudi i sticanje realnije slike o sebi, Brolin je pohađao kurs da nauči kako
da voli, komunicira i da se grli. Vjenčali su se jula 1998. godine i još su zajedno. Sa glumcem Elliottom Gouldom vjenčala se 1963. Tada je rodila svoje jedino dete Jasona, a brak je trajao do 1971. godine. Barbra je imala ljubavne afere sa Ryanom O'Nealom, Warrenom Beattyjem, Donom Johnsonom, Krisom Kristofferson, Omarom Sharifom, ali i kanadskim premijerom Pierreom Trudeauom i 28 godina mlađim teniserom Andreom Agassijem

IZVOR: BLIC.RS