Da li vas je korona dodatno zbližila ili nepovratno udaljila?

Kakve će posljedice globalna zdravstvena kriza ostaviti na porodične i parnerske odnose, i kako možete da pokušate da iz svega toga izvučete i nešto dobro za svoj odnos sa osobom koju volite?

Pojava Covid-19 jedna je od najvećih kriza koja je zadesila čovječanstvo u novijoj istoriji, i neminovno će ostaviti duboke i trajne posljedice po mentalno zdravlje pojedinaca, društvo i ekonomiju, ali i porodične odnose, piše mondo.rs.

Da li će te promjene biti pozitivne, da li će probuđena empatija ostati “živa” i kad kriza prođe, pitanje je i biće potrebno da prođe vrijeme, prije nego što bude moglo da se procijeni koliko nam je i kako cijela ova situacija promijenila živote.

Ali, na planu porodičnih odnosa, promjene će se videti mnogo brže, nego u društvu u cjelini. O ovome je bilo riječi i na online tribini “Mentalno zdravlje poslije korone”, u organizaciji Departmana za psihologiju Fakulteta za medije i komuikacije iz Beograda.

O uticaju krize izazvane pandemijom korona virusa na partnerske odnose, govorila je profesorica dr Nevena Čalovska Hercog, sistemski porodični terapeut.

“Partnerski odnos je tokom krize taj koji diktira atmosferu u prodici, i u svakoj krizi očekuje se da partneri budu ti koji postavljaju pravila. Kriza donosi strašno mnogo neizvjesnosti i produbljuje osjećaj gubitka kontrole, i gubitka mogućnosti da utičeš na sopstveni život, ali i na odnose koji su ti vrlo važni. Zbog toga je skok anksioznosti veoma veliki. Sama anksioznost, kažu, nije toliki problem, jer može da se transformiše u oprez, osjećanje koje daje doživljaj neke mogućnosti da planiraš, da djeluješ, da procjenjuješ da li je tvoje ponašanje nešto promijenilo ili ne”, objašnjava profesorica Čalovska Hercog.

Mnogo je veći problem panika koja je preplavljujuća i “potpuno nas disocira od mogućnosti racionalnog razmišljanja”.

“Velika je zabluda što mi mislimo da smo prirodno racionalna bića, međutim nas u životu mnogo više vode, kontrolišu i organizuju emocije”, kaže ona.

Kad smo u anksioznosti, mi možemo da registrujemo dobro emocije drugih ljudi, partnera, djeteta, ili osobe sa kojom smo u kontaktu, samo deset sekundi. I to je suština problema.

“Partneri koji su mirnim, stabilnim okolnostima emocionalni regulatori jedno drugog, u krizi to prestaju da budu. Ako govorimo o partnerskom odnosu, koji je i najintenzivniji odnos, kad su oba partnera anksiozna, mi očekujemo da nas partner uravnoteži, i on to isto očekuje od nas, a ni jedno od nas nije u stanju da to uradi. I onda mi eskaliramo u nezadovoljstvu, razočaranosti, zbunjenosti i lako ulazimo u međusobno okrivljavanje, u svađu, udaljavamo se“, objašnjava dr Čalovska Hercog.

Kriza izazvana korona virusom je bila prolongirana, sa neizvjesnim krajem, čak ni sad još ne možemo reći da joj je sasvim došao kraj, pravila su se mijenjala iz dana u dan, i to je sve stavilo partnerske odnose na veliki test.

“Sve se promijenilo, dosadašnji načini izlaženja na kraj sa partnerstvom, izlasci sa drugaricama, sa prijateljima, bavljenje sportom, zadovoljavanje kulturnih potreba, sve se promijenilo i odjednom je i kolektivna sigurnost je dovedena u pitanje. Uobičajene konfliktne situacije su eskalirale, postale su visoko problematične. Ogoljene su i funkcionalnosti i disfunkcionalnosti”, kaže dr Čalovska Hercog.

Danas, uslovno rečeno poslije korone, mi smo u situaciji da ćemo ili imati situaciju da će se povećati stopa razvoda, ili da ćemo imati bebi-bum.

“Pružena nam je prilika da potvrdimo da smo u dobrom odnosu sa svojim partnerom, da smo zahvalni što imamo partnera koji nas razumije, koji je osjetljiv na nas, koji nas uvažava, sluša nas, koji je pažljiv… Ispostavilo se da je najveći relacioni kapital u našem, 21. vijeku, pažnja, i ako toga nema, onda ljudi gube osjećaj povezanosti”, kaže dr Čalovska Hercog.

Ova kriza, kao da je navela ljude da “odvoje proso od pepela, kao Pepeljuga”, kaže dr Čalovska Hercog, i da se posvete onome što im je stvarno važno.

Počeli smo da primjećujemo ljude u komšiluku, unuci su razmišljali o tome kako su bake i djedjovi na jedan drugačiji način nego prije krize… postali smo svjesniji da samo ako se dobro povežemo i budemo solidarni možemo da budemo dobro, da se osjećamo dobro, i “sami sa sobom” i u partnerskim odnosima.

Za kraj, profesorica Čalovska Hercog savjetuje parovima da svoj odnos pokušaju da sagledaju iz drugačije perspektive, “sa balkona”.

Neka ovo iskustvo koje smo prošli bude prilika da sagledate ko, šta, kad i kako radi u vašem odnosu.

Razmislite o tome kako se primjećujete, kao partneri.

Kako se čujete.

Kako se svađate i kako zahvaljujete jedno drugom.

Pokušajte da ovu krizu transformišete u pozitivan potencijal, i da unapredite odnose sa onima koje volite.

Izvor: mondo.rs Foto: Guliver/Getty Images