Prva mapa ljubavi i požude u mozgu objašnjava kako se zaljubljujemo

Da li je isti dio mozga zadužen za fizičku privlačnost i osjećanje ljubavi?

Iako se osjećanje ljubavi najčešće povezuje sa srcem, od davnina je poznato da je mozak taj koji “diriguje” koga ćemo zavoljeti.

A šta je sa požudom? Kako privlačnost možemo da osjećamo i prema osobi u koju nismo zaljubljeni, naučnici su istraživali da li je isti dio mozga zadužen za fizičku strast i ljubav…

Tako je nastala prva mapa koja tačno locira odakle potiču ta usko povezana osjećanja.

Jim Pfaus, profesor psihologije na Univerzitetu Konkordija je sa kolegama iz Amerike i Švajcarske analizirao rezultate 20 odvojenih studija koje su ispitivale moždanu aktivnost učesnika/ca dok na primjer gledaju filmove sadržaja za odrasle ili listaju fotografije voljenih osoba. Kombinovanjem tih podataka napravili su mapu ljubavi i žudnje u mozgu. Oni su otkrili da su dvije posebne moždane strukture, insula i strijatum, odgovorne za “napredovanje” od fizičke želje do ljubavi.

Insula je dio moždane kore koji se nalazi duboko u području između temporalnog i frontalnog režnja, dok se striatum nalazi se u njenoj blizini, unutar prednjeg mozga. Ljubav i požuda aktiviraju različite dijelove strijatuma. Područje koje aktivira fizička želja obično se aktivira stvarima koje su same po sebi užitak, kao što su intimni odnos ili hrana.

Razvijanje požude u ljubav se odvija na drugom mjestu u strijatumu. Takođe, ovaj dio mozga je povezan sa zavisnošću od droga.

“Ljubav je zapravo navika koja se oblikuje počevši od fizičke želje , pa se razvija dalje kako se ta želja nagrađuje. To u mozgu funkcioniše na isti način, kao kada ljudi postaju zavisnici o drogama”, rekao je Pfaus.

Ljubav aktivira i različite dijelove mozga koji su u vezi s monogamijom i vezivanjem, brakom i slično. Takođe, neka područja u mozgu su zapravo manje aktivna kad osoba osjeća ljubav nego kada osjeća seksualnu želju.

“Dok seksualna želja ima vrlo specifičan cilj, ljubav je više apstraktna i složena, tako da manje zavisi od fizičkog prisustva druge osobe”, smatra Pfaus.

Izvor: mondo.rs Foto: Guliver/Getty Images