Nastavnici poručuju: Djeca su nam gladna nutritivno bogate hrane!

U Pino Nature Hotelu održana je panel-diskusija o pravilnoj prehrani djece kojom bi se zaustavio visok stepen pretilosti vrtićke i školske djece

Panel je upriličen u susret 8. Dječijem sajmu koji se ove godine održava 11. i 12. novembra u dvorani Mirza Delibašić u Skenderiji pod sloganom “Imam pravo jesti zdravo”. Organizatorica panel-diskusije, predsjednica udruženja Moderno društvo, Maja Graholski istaknula je da je skup predstavnika institucija iz oblasti zdravstva i obrazovanja, škola, vrtića, Fakulteta za sport i tjelesni odgoj, udruženja nutricionista i vijeća roditelja rezultirao zaključkom da je promjena svijesti građana i roditelja, nastavnog osoblja kao i djece o pravilnoj ishrani neophodan, ali i dug, složen i multidisciplinaran proces, ali da je važno da pojedine institucije već rade na poboljšanju ishrane kroz različite projekte zbog čega se pokazala ključnim razmjena iskustava i dobrih praksi.

“Ovo je tek početak zajedničkog puta koji je sigurno izazovan za sve nas, ali nam mora biti prioritet radi zdrave budućnosti naše djece. Razgovaramo o uhranjenosti kao globalnoj problematici, ali kod nas prijeti da preraste u pandemiju. Ovdje ne tražimo krivca, ne upiremo prstom u bilo koga, već želimo da nađemo zajednička rješenja i način za njihovu provedbu dok još nije kasno”, dodala je Kojundžić.

“Trenutno je gojaznost najčešći poremećaj u dječijoj dobi u evropskom regionu gdje je oko 20 posto djece prekomjerno teško, a od njih trećina je gojazna i pod povećanim rizikom od oboljevanja od insulin nezavisnog dijabetesa (tip2), hipertenzije i poteškoća sa spavanjem i psihosocijalnim problemima. Nužno je mijenjati i fiskalnu politiku jer ne može biti isti porez na duhan, kao na voće i povrće. Nutritivno bogati proizvodi bez aditiva, soli i šećera trebaju biti podržani fiskalnom politikom zemlje”, istaknula je dr. sci Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Dodala je da bi bilo neophodno ukloniti reklame za nezdrave grickalice, sokove i slatkiše iz mikrosredina škola.

Pomoćnik ministra zdravstva FBiH, prim. dr Goran Čerkez istaknuo je da se do pozitivnih koraka naprijed ne može doći dok se u rješavanje problema ne uključe svi sektori počevši od zdravstva, obrazovanja do medija.

“Važno je napraviti mapu puta i da se zna gdje je početak, a gdje kraj. Puno se radi, ali ne metodološki. Na zdravstvenom sistemu je da educira sve druge sektore o njihovoj ulozi i pomogne da se nepovoljna statistika zaustavi i preokrene, a primjeri iz drugih država su upravo pokazali da se sistemskim radom i uključenošću svih segmenata društva to može, jer mi stručnjaka imamo”, istaknuo je Čerkez i dodao da  sadržaj ishrane djece utječe i na njihovo mentalno zdravlje što je podržala kolegica psihologinja Asima Bratanović navodeći primjere iz prakse.

Merima Mašić, vanjski saradnik Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, objasnila je da ministarstvo od naredne godine počinje  transformaciju od kantina do školskih restorana, koja je podržana kroz projekat „SchoolFood4Change“ koji finansira EU. Cilj je motivirati, podržati i omogućiti školama da pruže obroke koji su inovativni, prijateljski prema klimi, zdravi, ukusni, bez otpada i koje odražavaju lokalni identitet.

„Znamo da ovo nije jednokratna  trka nego maraton i zahtjevan proces. Ovdje nije riječ samo o hrani, već o prilikama za razvoj higijenskih vještina i stavova učenika, zdravih navika i za socijalizaciju. Promjene koje treba da napravimo možemo temeljiti na već postojećim dobrim praksama i tu je moguće dobiti podršku kroz EU socijalne projekte, ali i mentorstvo gradova koji su ih već proveli. BiH je jedna od 20 najsiromašnijih zemalja svijeta i napori koje činimo moraju ići u smjeru da svako dijete ima jedan topli obrok osiguran u školi. Na nivou Kantona Sarajevo trenutno samo 15% djece ima topli obrok. Kroz EU fondove moguće je povući sredstva kojim bi se platili topli obroci za četiri dana u sedmici, a da se jedan dan pokriva iz vlastitih budžeta. Statistike kažu da 51% djece u BiH dolazi iz siromašnih obitelji”, istaknula je Mašić.

Profesorica Selma Karić iz Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu se posebno fokusirala na siromaštvo djece istaknuvši primjer energetskih pića koja djeca donose u školu u zamjenu za obrok i piće u jednom. “Ne smijemo zaboraviti da su nam djeca gladna. Uvedite tople obroke u škole”, poručila je profesorica.

Pozitivnu praksu obroka koji se prave u centralnoj kuhinji i koji podrazumijevaju pravilnu ishranu djece vrtićke dobi prezentirala je direktorica JU Djeca Sarajeva, IldaBekrić.

“Usprkos nastojanjima da djeca imaju zdrav obrok, neophodna nam je veća podrška roditelja. Sve nam je teže animirati roditelje da se uključe na tematske sastanke koje organizujemo. Odaziv je oko 40%, a taj  podatak dovoljno govori. Nedostaje roditeljske angažiranosti na otklanjanju uočenih izazova. Vremena se mijenjaju i uvođenje škole za roditelje prije nego dobiju djecu sve više se nameće kao potreba.”- kazala je Bekrić.

Učesnici panela usaglasili su se da nije tačno da svaki roditelj zna šta je najbolje za djecu i da preveliko popuštanje djeci u vrsti hrane koju jedu dovodi čak i do tzv. nutricionističkog zanemarivanja. Pojedinačna istraživanja u BiH su i pokazala slabo znanje o pravilnoj ishrani i roditelja i djece.

Nevena Pandža, klinička nutricionistkinja iz SKB Mostar istaknula je da se u praksi suočava sa djecom koja zbog pretilosti imaju visok pritisak, predijabetes i probavne smetnje.

“Problem predstavljaju: nedostatak edukacije, naslijeđene obiteljske navike, velike porcije za djecu, preskakanje doručaka i agresivni marketing. Ponekad roditelji zabranjuju unos slatkiša i grickalica nadajući se da će djeca time odabrati zdrave alternative, ali to često ima suprotan učinak. Ograničavanje hrane koja je ukusna povećava žudnju i može navesti djecu da jedu kada nisu gladna, što nije rješenje. Raznolika prehrana podrazumijeva svakodnevni unos cjelovitih žitarica, voća, povrća, zdravih masti i proteinskih namirnica”, dodala je nutricionistkinja Pandža.

Iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo istaknuli su da institucije imaju saradnju i podršku roditelja, ali da se uočavaju brojni problemi zbog činjenice da se već doneseni Pravilnik koji je trebao biti dio rješenja derogira drugim zakonima, pa besplatni obrok na kraju podrazumijeva hljeb i salamu, što je nedopustivo.

Usaglašeno je i da se ne može govoriti o pravilnoj ishrani bez tjelovježbe. Lejla Šebić, profesorica Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja poentirala je da djeca od prvog do petog razreda osnovne škole sa profesorima sporta i tjelesnog odgoja trebaju vježbati najmanje tri puta sedmično.

“Djeca su nam postala motorički nesposobna i to se najbolje vidi od prvog do petog razreda, što je pretjerana potreba roditelja za prevelikom zaštitom. Djeca se više ne penju na drvo već stoje kraj drveta. Za promjene nam nisu potrebne velike fiskulturne sale, i u nekoj učionici se može napraviti sredina za postizanje bolje posture djeteta” – dodala je Šebić.

Tokom panela prezentirana su iskustva Osnovne škole “Vladimir Nazor” iz Zenice koja je pozitivan primjer brige o pravilnoj ishrani djece.

Na panel-diskusiji organiziranoj u susret Dječijem sajmu učestvovali su: Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo FBiH, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, Udruženje za primjenjeni nutricionizam u BiH, SKB Mostar, Save thechildren, SOS Dječija sela u BiH, FASTO, Osnovna škola “Vladimir Nazor” iz Zenice, Vijeće roditelja Kantona Sarajevo, Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu, dm i Organix.

Podsjetimo, Dječiji sajam održat će se 11. i 12. novembra u dvorani Mirza Delibašić u Skenderiji, amabasadorica sajma je Amra Džeko. Ulaz na sajam je slobodan a djecu i roditelje očekuje zabava, druženje, bogat festivalski program, pokloni i nutricionističko savjetovalište i radionice o pravilnoj prehrani.