Veganstvo na Balkanu – mit ili budućnost?

Jesen, godišnje doba u kojem priroda pokazujesvu svoju raskoš i bogatstvo,donosi ukusne, zdrave i raznobojne plodove.

Za ljubitelje tradicionalne kuhinje koja se uglavnom sprema s mesom, ovo je vrijeme pripreme suhog mesa i zimnice, odnosno konzerviranja povrća, za dugu i hladnu zimu. S druge strane veganima je jesen, koja donosi obilje voća i povrća,predstavlja praznik ne samo za nepca, nego i proslavu načina života koji kultivišu, te ne čudi što 1. novembar obilježavajukao Svjetski dan veganstva.

Vegan, vegetarijanac, fleksitarijanac, peksetarijanac. Znate li razliku?

Kako broj osoba koje ne konzumiraju meso iz godine u godinu raste, čini se da se srazmjerno povećava i broj prehrambenih trendova pri čemu svaki ima svoj naziv. Pored vegana, koji ne konzumiraju meso, ribu niti sastojke životinjskog porijekla, široj javnosti su dobro poznati i vegetarijanci koji za razliku od vegana konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode. No, na pitanje kakav je jelovnik fleksitarijanaca, pesketarijanaca, laktarijanaca mnogi će samo slegnuti ramenima. A odgovori se kriju u nazivima ovih načina prehrane.

Fleksitarijanstsvo ili fleksibilno vegetarijanstvo podrazumijeva konzumaciju hrane biljnog porijekla, pri čemu njegovi pobornici meso smatraju izvorom dobrih bjelančevina te ga jedu povremeno. Termin pesketarijanstvoje kombinacija talijanske riječi pesce – što znači riba i riječi vegeterijanac, tako je poprilično jasno da se pored biljne hrane ovaj jelovnik temelji i na ribama i morskim plodovima. Laktarijanci ili lakto-vegetarijanci jedu mlijeko i mliječne proizvode ali ne i namirnice životinjskog podrijetla poput mesa, peradi, ribe, morskih plodova i jaja.

Evidentan rast popularnosti biljne ishrane i pojave različitih prehrambenih trendova u savremenom društvu, može  navesti na pogrešan zaključak da se radi o novim, alternativnim trendovima. Ipak, istina je malo drugačija. Brojni su dokazi da su ljudi od davnina praktikovalineki oblik vegetarijanstva, čak i u starom Egiptu, drevnoj Indiji, te u antičkoj Grčkoj, te je jasno kako su ljudi oduvijek eksperimentisali sa hranom i primjenjivali različite načine ishrane.

Zašto je ishrana bazirana na biljkama dobra za nas?

Iz perspektive tradicionalne ishrane koja podrazumijeva konzumiranje mesa gotovo na dnevnoj bazi, jelovnik baziran na biljkama čini se radikalnim. No biljna ishrana, prema dostupnim istraživanjima, ima mnoge pozitivne efektena ljudsko zdravlje. Prije svega, planiran i uravnotežen jelovnik, kojeg čine raznovrsne namirnice, prije svega voće i povrće, sadrži hranjive sastojke bogate nutrijentima, između ostalog i antioksidanse. Istovremeno, takav jelovnik siromašniji je zasićenim masnoćama, holesterolom i animalnim proteinima, što u konačnici snižava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i različitih vrsta karcinoma, vodećih bolesti savremenog društva.

Čak i za one osobe koje se ne mogu odreći mesa, preporučuje se povremeno „čišćenje“ organizma i konzumiranje isključivo voća i povrća.

Meso nije zdravo?

Svjetska zdravstvena organizacija 2015. godine je procesuirano, crveno meso označila kancerogenom grupe 2, čime je potvrđeno davjerovatno može prouzrokovati rak kod ljudi. Ovo je dodatna potvrda da prehrana bez mesa, uz povećan unos vlakana koje potiču iz biljaka, smanjuje rizik od raka, prvenstveno raka debelog crijeva.

Ono što je bitno naglasiti jeste da čak i fleksitarijanci koji ponekad jedu mesu, izbjegavaju konzervirano, obrađeno meso, što sigurno doprinosi činjenici da osobe koje prvenstveno jedu biljnu hranu imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma od osoba koje jedu sve vrste namirnica.

Kako spremiti jela bez mesa?

I pored benefita koje ima ishrana bez mesa, mnogi se teško odlučuju na promjenu, jer jednostavno ne znaju šta jesti i kako pripremati veganskajela. Međutim, kao i u drugim situacijama ključ je u edukaciji, odnosno upoznavanju sa novim načinima kuhanja i pripremom hrane tako da prehrana ostane uravnotežena i raznolika. Također, učenje o namirnicama koje su ranije bile samo prilog uz meso, tenamirnicima koje su zamjena za meso, sir ili jaja, pomaže da se naprave odlična veganska jela koja sadrže sve nutrijente potrebne za zdravlje.

Novi proizvodi na tržištu

Motivaciju i veliku podršku onima koji su zakoračili u svijet vegetarijanstva, ili možda to tek planiraju učiniti, jesu zajednice vegetarijanaca i vegana na društvenim mrežama, kao i pregršt recepata i informacija dostupnih upravo na internetu.

Bitna olakšavajuća okolnost jeste i dostupnost proizvoda baziranih na namirnicama od 100% biljnog porijekla na policama trgovina. Proizvode poput veganskihburgera, fileta i okruglica iz asortimana GardenGourmet kompanije Nestlè odnedavno je moguće naći u trgovinama i restoranima u BiH.

U pripremi proizvoda ove linije koristi se protein soje, koji ima ugljični otisak do 80 puta manji od proteina životinjskog porijekla. Također, pakiranjem koje se u potpunosti može reciklirati,  Nestlé je bliže cilju da do 2025. godine 100 % ambalaže njihovih proizvoda bude moguće reciklirati i ponovno upotrijebiti.

Vodeći brigu o tome šta je na tanjiru, jedući više hrane biljnog porijekla, vodimo računa o zdravlju, životinjama, okolišu i u konačnici o Zemlji. Bez obzira da li želite smanjiti ili u potpunosti prestati sa konzumiranjem mesa, sigurno je da želite biti zdravi, zato pružiteprehrani bez mesa šansu.