Zemlje regiona sve više prate svjetske prehrambene i zdravstvene trendove

Epidemija prekomjerne težine kod djece nije zaobišla ni Jugoistočnu Europu, a u tu borbu uključila se i najveća svjetska prehrambena kompanija svojom globalnom inicijativom “Nestlé za zdraviju djecu”, koja se u Bosni i Hercegovini provodi kroz projekat “Zdravo”, u Hrvatskoj kroz projekat “Vrtim Zdravi Film”, te u Srbiji kroz projekat “Zdravo rastimo”.

Krajem septembra inicijativa je obilježila desetu godišnjicu provođenja u regiji konferencijom “Savez za zdraviju budućnost”, na kojoj je 150 stručnjaka iz područja nutricionizma, zdravlja i obrazovanja raspravljalo o prehrambenim i zdravstvenim trendovima, te o budućnosti hrane.

Jedan od ključnih predavača bio je Henri-Pierre Lenoble, viši stručnjak za nutricionizam i zdravlje kompanije Nestlé, zadužen za provođenje inicijative “Nestlé za zdraviju djecu” na globalnom nivou.

Danas ljudi  generalno više vode računa o ishrani, posebno kada je riječ o dječjoj ishrani. Šta mislite, koja generacija ima najveće “propuste” u poznavanju pravilne ishrane i na šta se oni odnose?

Lenoble: Roditelji danas imaju pristup obilju prehrambenih informacija koje se nalaze već na prednjoj strani pakovanja, a sistemi poput Nutri-Score šalju poruku kako je riječ o holističkom hranjivom zgoditku. Međutim, pravi je izazov provesti sve te prehrambene informacije u svakodnevnu praksu. Iz našeg iskustva s programom “Nestlé za zdraviju djecu”, roditeljima često nedostaje znanja o tome kako najbolje pripremiti zdravu, a ukusnu hranu, koju će djeca prihvatiti i uživati. Zbog toga nudimo praktičnu podršku u vidu recepata, savjeta za kuhanje i planera jelovnika koji podupiru zdrav način života.

Jedna je od vaših glavnih zadaća je prepoznavanje nezadovoljenih potreba djece širom svijeta. Šta biste rekli da je globalni zajednički nazivnik kod problema u dječjoj ishrani, koje su najčešće greške?

Lenoble: Zapravo su osnovne prehrambene potrebe djece slične u cijelom svijetu. Jednako tako, loša prehrana manifestuje se u različitim oblicima, od pothranjenosti do prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, te nedostatka neophodnih hranjivih tvari poput vitamina ili minerala. Naši se prehrambeni stručnjaci udružuju s drugim stručnjacima širom svijeta kako bi učvrstili znanje o modelima ishrane novorođenčadi i djece, te razvili prilagođene proizvode, na primjer tvrde kocke Maggi u Africi, te Nesquik žitarice za doručak i kakao napici sa smanjenim udjelom šećera. Roditelji često prerano odustanu kada uvode novu i nepopularnu hranu poput povrća. Ponekad treba sedam ili deset puta probati hranu koja nam se na prvu nije svidjela kako bismo je na kraju počeli jesti. Ali vrijedi se potruditi i to mogu potvrditi na primjeru vlastite djece.

Većina djece voli šećer i slatkiše, ali koliko je previše? Kako smanjiti količine šećera u svakodnevnoj ishrani?

Lenoble: Današnji roditelji imaju veći pristup informacijama o hranjivim vrijednostima proizvoda i mogu birati proizvode s manjim udjelom šećera. S nutricionističkog stajališta, količine su relativno dobro definisane – Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje najviše 10 posto dnevne energije iz slobodnih šećera, što odgovara maksimalnoj količini od 42,5 g šećera dnevno za djecu (50 g za odrasle). Nestlé se obavezao kontinuirano smanjivati udio šećera u proizvodima za 5 posto. Trenutno 45 posto naših proizvoda zadovoljava preporuke WHO-a, a još 45 posto pripada grupi u kojoj će se smanjivati udio šećera. To često zahtijeva postupno prilagođavanje okusa, ali ponekad se mogu napraviti i veliki koraci, na primjer kada lansiramo inovativne proizvode poput Nesquik kaše koja se sastoji od 70 posto zobi, a sadržava samo 5 g ukupnog šećera po obroku. Ulažemo i značajne napore u komunikaciju s roditeljima kako bismo im pomogli praktičnim savjetima, kao što su uravnoteženje obroka voćem i povrćem, uključivanje djece u pripremu hrane, itd.

Zbog globalne pandemije priprema obroka preselila se u naše domove. Kako motivisati djecu da se pridruže roditeljima dok kuhaju?

Lenoble: Nije samo to izazov, izazov je i kako motivisati roditelje da angažuju djecu u odabiru i pripremi hrane. Naime, mnogi se roditelji boje nereda u kuhinji ili jednostavno ne znaju odakle početi. Djeca vole eksperimentisati s hranom, stoga u svakoj fazi djetinjstva mogu dobiti svoju ulogu u kuhinji. Bebe i mališani mogu jednostavno dodirnuti, osjetiti miris, pa čak i okusiti neke sastojke koje koristimo u kuhanju. Uz minimum roditeljske kontrole, školarci mogu lako početi guliti i rezati povrće, vagati i miješati sastojke, pa čak i kuhati hranu na šporetu. Prebacivanje odgovornosti za jednostavne kuhinjske zadatke na djecu pomoći će im učiti o hrani i, što je naučno dokazano, povećati naklonost prema povrću.

Mnogi tradicionalni obroci i recepti u Jugoistočnoj Evropi sadrže puno masti, šećera, soli… Kako se ti recepti mogu prilagoditi da bi bili nutritivno vredniji?

Lenoble: Region je poznat po vrlo ukusnim tradicionalnim jelima i hrani koja se može nutritivno obogatiti kreativnošću u kuhinji. Na primjer, sarma je zapravo izvrstan obrok ako bismo smanjili udio masti i povećali udio vlakana. Roditelji mogu kuhati sarmu s nemasnijim mesom poput puretine i s malim količinama zdravijih ulja, poput maslinovog ili repinog. Osim toga u nju mogu sakriti i neko drugo povrće (ne prženo!) ili mahunarke, a kao izvor dodatnih vlakana poslužiti je s kvinojom ili mješavinom bijele i smeđe riže. Kulinarski korijeni u ovom regionu takođe su zanimljivi. Naučno je dokazano da je mediteranska ishrana dobra, sa zdravijim metodama pripreme hrane, poput kuhanja na pari ili dinsatnja, te velikim udjelom ribe u ishrani, posebno cjenovno pristupačnije plave ribe kao što su srdele ili lokarde, uz dodavanje sezonskog povrća ili mahunarki poput leće, graška ili boba. Ovi su obroci ukusni, pristupačni, bogati hranjivim sastojcima i niskokalorični. Sol se takođe jako koristi u ovom regionu. Roditelji je mogu smanjiti dodavanjem svježeg bilja i začina tokom kuhanja, kako bi poboljšali okus jela.

Kako motivirati djecu da slijede savjete roditelja o pravilnoj ishrani, te učiniti voće i povrćem privlačnijim?

Lenoble: Mnogo je trikova koje roditelji mogu koristiti kako bi uvrstili voće i povrće u ishranu i generalno proširili lepezu jela koja djeca jedu. Bitno je uvesti voće i povrće u ranoj fazi života i stalno ga predlagati, na način da se dijete ne sili pojesti sve, već ga se pozitivno ohrabruje na isprobavanje hrane. To ponekad znači da će dijete tek dodirnuti hranu vrhom jezika, ali svaki mali korak je postignuće. Okus je najvažniji! Što je hrana, povrće posebno, privlačnija djeci, to će im pomoći u sticanju zdravijih navika u ishrani. Obični kuhani špinat dobar je samo za našu savjest, on je ipak puno bolji s daškom začina. Ponekad se povrće može sakriti i u omiljenim jelima… To i ja radim s vremena na vrijeme, sakrivajući, na primjer, tikvice i mrkvu u sosu od paradajza. U konačnici, kad su djeca gladna, jedu gotovo sve. Roditelji mogu započeti porodične obroke ukusnom supom od povrća ili salatom s finim prelivom.