Konferencija Pro-femina: Nažalost, žene bolest često “nose” same

Selma Gaši, psihologinja i psihoterapeutkinja

Kada se razbole, mnoge žene ne bore se samo s dijagnozom i izlječenjem već i s predrasudama i nerazumijevanjem okoline, te često kriju da su bolesne i same pokušavaju da “odboluju” sve svoje probleme. Selmu Gaši, psihologinju i psihoterapeutkinju, pitali smo za neke primjere iz njene prakse i okruženja.

Navedite nam najčešće probleme s kojim se susreću žene koje imaju zdravstvenih poteškoća?
Sama tema panela “Šta kada se razbolimo” otvara cijeli spektar pitanja. Osim suočavanja sa činjenicom da im je dijagnostifikovana bolest, žene u BiH se suočavaju i s nizom problema u sistemu zdravstva, kao što su nedovoljan broj aparata za preglede ili nedovoljan broj stručnih osoba koje rade s medicinskim aparatima i slično. Sve to otežava adekvatno i brzo liječenje. No, to su poteškoće s kojim se suočavaju svi građani BiH. Kada bismo govorili o dodatnim psihičkim pritiscima koje žene imaju dok prolaze kroz različite faze liječenja, tada bismo, nažalost, uočili mnogo više razlike između žena i muškaraca. Za primjer možemo uzeti samu činjenicu da su žene na našim prostorima naučene, odgojene da važnost svoga zdravlja stavljaju iza zdravlja ljudi oko sebe. Zato nije rijedak slučaj da u psihološkoj i psihoterapijskoj praksi srećemo žene koje svoje zdravstvene probleme u potpunosti ili djelimično kriju od članova svoje porodice i sav “teret” pokušavaju da iznesu same. Čak i u tim situacijama, one pokušavaju da štite svoje najbliže da se ne brinu, iako su u tim momentima upravo one te kojima su potrebne briga, pažnja i podrška. Zatim, poseban problem danas predstavlja radno okruženje u kojem je zapošljavanje žena za poslodavce postalo neka vrsta psihološkog opterećenja i pritiska. Nažalost, sve veći broj žena koje imaju dijagnostifikovano neko oboljenje diskriminisan je na način da npr. u visokorizičnim trudnoćama nisu u prilici da idu na plaćena odsustva, što na samom početku, pored svih drugih zdravstvenih poteškoća, i majku i dijete izlaže dodatnom stresu, povećanoj anksioznosti i drugim psihičkim poteškoćama. Žene, kao i njihove porodice, u toku liječenja prolaze bolne procese borbe za život. Mali broj zdravstvenih institucija u BiH nudi psihološku i psihoterapijsku pomoć i podršku pacijenticama i njihovim porodicama. Nadam se da će ovaj okrugli sto dati prostor da se govori o višeslojnosti problema ženskog zdravlja, ali da će se iz diskusije izdvojiti i mnoštvo mogućih rješenja.