Ovo vrijedi za većinu organa, ali za mozak je posebno važno – što ga više koristite to će bolje raditi. Mozak uči i raste putem interakcije sa svijetom, kroz percepciju i akciju. Najgore što mozgu dakle možemo priuštiti je – ne raditi ništa.
Mentalni stimulansi, ali i fizička vježba, vrlo su važni za rad i razvoj mozga. Ljudski mozak ima sposobnost neprestanog prilagođavanja i promjene. Čak i u starosti može doći do obnove i rasta neurona. Gubitak mentalnih sposobnosti najčešće uzrokuju bolesti, dok je većina sa starošću povezanih gubitaka memorije i motoričkih vještina jednostavno rezultat neaktivnosti, nedostatka mentalne vježbe i stimulansa. Drugim riječima, koristite ga ili ćete ga ‘izgubiti’.
Novo istraživanje s britanskih univerziteta Newcastle i York ovih je dana potvrdilo da učenje novog jezika može suptilno promijeniti i pozitivno poboljšati način na koji razmišljamo.
‘Već smo znali da učenje novog jezika poboljšava naše poznavanje maternjeg jezika. Osim toga, djeca koja znaju dva jezika inteligentnija su, dok kod starijih poznavanje dva jezika odgađa početak demencije,’ rekla je profesorica Vivian Cook sa Newcastlea.
Pozitivan uticaj poznavanja više jezika posljedica je činjenice da uz učenje novog jezika učimo i nove koncepte koji ne postoje u našem jeziku. I sasvim banalan primjer to može pokazati – uzmemo li riječ ručak, u engleskom jeziku ona ne donosi istu sliku kao u italijanskom. Osim toga to što je nešto muškog ili ženskog roda u pojedinom jeziku može uticati na to koliko nam je simpatično, a osim toga tu su i specifične riječi koje postoje samo u određenoj kulturi i jeziku.
Šta osim učenja novog jezika može da djeluje na bolji rad mozga? Naučnici su utvrdili da je za to odgovorno niz aktivnosti. Ono što mozak definitivno ne voli je preduga pasivnost.
Navike koje jačaju mozak
Na tržištu se sve češće javljaju psiholozi s različitim programima poboljšavanja rada mozga – često su namijenjeni menadžerima i sportistima koji trebaju i mogu da ih plate. Međutim, svima nama su svakodnevno na raspolaganju odlične vježbe za mozak, kao što su uključivanje u razgovor i druženje. Navike koje jačaju mozak su:
1. Komunikacija
Na primjer, jedno istraživanje provedeno u Zurichu, izvještava Braintoday.com, pokazalo je da su osobe koje su prošle specijalizovane treninge kognitivnih sposobnosti i one koje su potaknute da mozak vježbaju komunicirajući s drugima krajnji test riješile jednako dobro. Najbolji savjet je dakle biti intelektualno povezan s drugima, razgovarati u raznim situacijama i s raznolikim izborom sagovornika.
2. Fizička vježba
Da, jer mozak je dio našeg tijela i vježbanje utiče i na njegov rad. Na primjer, hodate li svaki dan jedan kilometar, praktikujete vježbu koja će spriječiti smanjivanje mozga, zaštititi memoriju i centre za učenje. Istovremeno ćete ojačati sposobnost mozga da se odbrani od bolesti i demencije.
3. San
San je još jedan način za konsolidaciju memorije. Zbog toga je neophodno redovno i dovoljno dugo spavati. Osim što ćemo bolje pamtiti, imaćemo i više energije za nove intelektualne zadatke te bolje održavati koncentraciju.
4. Učenje i novosti
Bilo da ste otputovali na novo mjesto, počeli da učite sviranje muzičkog instrumenta, riješili ukrštenicu ili naučili nešto zanimljivo, uticali ste na bolje funkcionisanje mozga.
5. Razmišljanje o prošlosti
Razmišljati o onome što se upravo dogodilo, što smo upravo naučili ili razmišljanje o događajima od kojih nas dijeli duži vremenski period, poticajno je za mozak. Ono omogućava bolje i duže pamćenje informacija te njihovo bolje razumijevanje.
6. Prijatelji, humor i pozitivne misli
Ni svako razmišljanje nije isto. Kao što postoje poticajne misli, postoje i one destruktivne. Prepoznajte koje prevladavaju u vašem umu i trudite se da to budu pozitivne. Naviknite se na pozitivne misli povezane s budućnošću – neka one postanu vaš primarni način razmišljanja. Stres i tjeskoba, bilo da ih izaziva nešto izvana ili naše misli, ubijaju ćelije mozga i sprečavaju rast novih. Dakle hronični stres je jedan od glavnih neprijatelja mozga, jer na ćelijskoj bazi razara i onemogućava njegov razvoj.
7. Ne podcjenjujte vlastite umne sposobnosti
Ne podcjenjujte se. Ne povodite se za mišljenjem većine, medijski eksponiranih osoba, prijateljima kojima se divite ili autoritetom u porodici. Saslušajte savjet, svakako, ali odluke donesite sami. Vježbajte svoju moć prosuđivanja i učite iz grešaka.