Kako poboljšati pamćenje i koncentraciju u trudnoći

Kada saznamo da smo trudne, nekako, cijeli svijet se pretumba u nekoliko sekundi. Barem u mom slučaju, tempo koji je bio brz i temeljno planiran postao je još brži i bolje organiziran. Sve u cilju da što više stvari završim kako bih poslije porođaja imala više vremena samo za mene i bebu. U toj želji da stigneš više, često se desi baš suprotno, da uradimo mnogo manje od planiranog.

Naime, u tom planiranju često se i najbolje organiziranim planerima desi da zaborave ponešto. To nema nikakve veze s nekom dijagnozom, već upravo samo sa ‘‘drugim stanjem” i opterećenošću. Vjerovatno da nije tako ne bi se ni zvalo „drugo stanje”. Opterećenost silnim obavezama, postavljenim ciljevima i prisutnim stresom ostavlja trag na nama, a naše pamćenje i koncentracija su pod mnogo većim pritiskom. Dobra organizacija i postavljanje samo onih realno ostvarivih ciljeva s kvalitetnim rasporedom umanjuje stres i njegov utjecaj na pamćenje i koncentraciju. S druge strane, vođenjem računa o tome šta i koliko unosimo u svoj organizam od namirnica, sigurno možemo da poboljšamo i pamćenje i koncentraciju. Poznato je da poslije obilnog jela nismo u stanju da kristalno jasno razmišljamo. Ono što nam treba je da prilegnemo i odmorimo. Sva energija je usmjerena na probavu hrane. Upravo to je dovoljna polazna osnova da prestanemo s prejedanjem iako kroz trudnoću razmišljamo da jedemo za dvoje. Naime, naš stomak uvijek treba da bude
polu pun.

Ukoliko nemamo dobro izbalansiranu ishranu (nerafinirane namirnice, povrće, voće, orašasti plodovi, riba, meso) već jedemo puno šećera, masnoća, brzo pripremljenu hranu kao i puno mesa, tada će i naša energija, naše misli biti podjednako konfuzne i rasijane. Ono smo šta jedemo, a takve su i naše misli. Pravilnom ishranom koja je dobro izbalansirana s puno vitamina i minerala, naše tijelo će primiti dovoljnu količinu hranjivih materija koje će kvalitetno da hrane naš nervni sistem. Tada ne može da dođe do njihovog deficita pa tijelo i mozak funkcioniraju besprijekorno. Bilo kakav dugoročni disbalans važnih sastojaka u našem tijelu može da dovede do različitih problema pa i bolesti. Zato se posebno naglašava važnost izbalansirane ishrane i dodataka vitamina i minerala kroz trudnoću, a i kasnije nakon porođaja.

Naime, kao što i kroz trudnoću beba uzima preko pupčane vrpce sve ono što i majka unosi hranom u tijelo, isti je slučaj kasnije s dojenjem. Majčino mlijeko kao najuravnoteženiji i najzdraviji obrok za našu bebu, ostavlja veliki dio odgovornosti na nama da razmišljamo o tome što i na koji način unosimo u svoj organizam.

Folna kiselina, omega masne kiseline, željezo, kalcij, magnezij, vitamini C, A i B svakako mogu biti sastavni dio namirnica koje čine obroke. Ukoliko nismo sigurni da li je naša ishrana dovoljno kvalitetna, uvijek možemo potražiti neki kvalitetni vitaminsko mineralni dodatak. O mnogim mineralima i vitaminima već dugo se govori koliko su značajni u trudnoći i porodiljskom periodu. Međutim, u zadnje vrijeme sve se više priča o važnosti korištenje magnezija u tim periodima. Ovog minerala ima u namirnicama kao što su banane, orasi, kikiriki, cerealije od cijelog zrna, mekinje, većini tamnozelenog lisnatog povrća, mahunarkama, mlijeku, ribi, medu i njegova svakodnevna zastupljenost povezana je sa mnogim neuromišićnim stanjima trudnice, bebe, a poslije i porodilje. Sve se više govori o njegovom blagotvornom utjecaju u trudnoći jer djeluje blago laksativno, sprječava mišićne kontrakcije (povećava mišićni tonus, smanjuje grčenja i spazam mišića ), CNS (djeluje smirujuće), neophodan je za normalno funkcioniranje kalcija i vitamina C i B u tijelu, njegov manjak dovodi do ubrzanog starenja tijela, bolova u glavi, vrtoglavice, alergija i dr. Ukoliko ga trudnica ne unosi u dovoljnoj količini, može se reflektirati na plod pa se može desiti da bebe rođenjem imaju sklonosti ka frasu. Osim hrane i unosa određenih vitamina i minerala u organizam koji umanjuju stresa i doprinose boljoj koncentraciji i pamćenju, veoma je važna i fizička aktivnost.

Sa njom djelujemo da se tijelo relaksira od stresa, povećavamo cirkulaciju i poboljšavamo disanje i razmjenu materija u tijelu. Sa vježbama disanja djelujemo na opuštanje unutrašnjih organa cijelog tijela i mišića što pozitivno djeluje na cijeli organizam. Vježbanjem djelujemo na usporavanje procesa starenja tijela, na usporavanje degenerativnih oboljenja mozga i poboljšavamo pamćenje.

Vježbati može svako i može se vježbati svuda! Opravdanje ne postoji, a ulog je veliki! Dobit ćemo zdravo, funkcionalno tijelo koje nas može služiti dugo, dugo!

Tamara Ratković, Prof. kineziologije sporta i licencirani Pilates edukator
Photo: Tamara Dragović