![](https://www.ljepotaizdravlje.ba/wp-content/uploads/2021/08/GettyImages-1155230093-600x470.jpg)
Ako izgubite dijete na javnom mjestu, evo kako se trebate ponašati
Najgora noćna mora svakog roditelja je da na javnom mjestu izgubi dijete, ili još gore, da ga neko otme. Ako izgubite iz vida svoje najmlađe, čak i...
Novija istraživanja pokazuju da redoslijed rođenja djece ima veze s visinom njihovog koeficijenta inteligencije. Evo zbog čega je to tako…
O uticaju redoslijeda rođenja na razvoj ličnosti, lična dostignuća i karijeru. Na primjer, prvorođena djeca uspješnija su u školovanju, te imaju veće šanse da osvoje Nobelovu nagradu. Ipak, manja je vjerovatnoća da će najstarije dijete u porodici imati radikalne ideje i kretati se u još neistraženim smjerovima.
Istraživanje se dotaklo i činjenice da redoslijed rođenja može da utiče i na seksualnu orijentaciju, lijevorukost ili desnorukost, te na broj seksualnih partnera tokom života.
Evo nekih od faktora, koji su, prema mišljenju naučnika, uslovljeni redoslijedom rođenja.
INTELIGENCIJA
U okviru istraživanja sprovedenog u Amsterdamu, naučnici su se usredsredili na muškarce i žene čiji je koeficijent inteligencije testiran u uzrastu od pet, 12 i 18 godina. Rezultati ukazuju na tendenciju da najstarije dijete u porodici ima bolje rezultate od najmlađeg, što je samo potvrdilo zaključke ispitivanja sprovedenog u Oslu koje je obuhvatalo uzorak od 200.000 ljudi. Najprihvaćenija teorija, ipak, ukazuje na to da ranije rođena djeca od roditelja dobijaju više strpljenja, pažnje i vremena što im daje prednost nad djecom koja se rode poslije njih.
KARAKTER
Ovo je jedna od najistraženijih oblasti. Ispitivanje sprovedeno u Kaliforniji, obavljeno na više od 2.000 porodica iz šest zemalja, pokazuje da je u većini slučajeva posljednje dijete po redoslijedu rođenja miljenik roditelja. Porodični buntovnik češće se rađa poslije svoje braće i sestara, međutim, činjenica je da buntovna djeca nisu posljednja rođena kao i to da ne osjećaju naročitu bliskost sa svojim roditeljima.
Prvorođena djeca su ambiciozna, dominantne ličnosti, religiozna, savjesna i neurotična. Više zarađuju, odgovornija su, zabrinutija i organizovanija i drže se pravila.
Djeca rođena između najstarijeg i najmlađeg su buntovna, nisu izrazito religiozna, impulsivna su i otvorena za nova iskustva. Ona ostvaruju lošije rezultate u školi i često odugovlače sa svim što rade, ali imaju izrazitu ulogu mirotvoraca.
Djeca rođena kao posljednja u nizu su razumna, topla, društvena, ekstrovertna i kreativna. Ona su omiljeno dijete u porodici, često su šaljiva i kritički se odnose prema autoritetima.
BRATSKA/SESTRINSKA LJUBAV
Jedna teorija o odnosima između braće i sestara govori o tome da starija djeca više pažnje posvjećuju mlađoj braći i sestrama, nego obrnuto. Engleski naučnici provjeravali su da li postoji veća vjerovatnoća da će prvorođena djeca biti ta koja će održavati kontakt s mlađom braćom i sestrama.
Za prvorođenu djecu utvrđeno je da sedmično iniciraju znatno više direktnih kontakata (licem u lice) nego što to čine njihovi mlađi braća i sestre. Rezultat je ostao isti čak i nakon uzimanja u obzir geografske udaljenosti. Za djecu rođenu u sredini, i kao najmlađu, manje je vjerovatno da će ostati u redovnom međusobnom kontaktu.
EKCEM I ASTMA
U pitanju su neka od najčešćih hroničnih oboljenja djece. Istraživanja su pokazala da se kod djece rođene kasnije u nizu rizik od ovih bolesti smanjuje. Zastupljenost ekcema i astme u porodici u direktoj je vezi s ukupnim brojem braće i sestara. Što ih manje imate, veća je vjerovatnoća da ćete oboljeti od astme ili ekcema. Prema jednoj teoriji, mlađa djeca izložena su široj paleti infekcija, što potpomaže razvoj njihovog imunološkog sistema i time ih štiti od obolijevanja.
TJELESNA MASA
Za djecu rođenu kasnije u nizu manje je vjerovatno da će biti gojazna. Japanski naučnici otkrili su da se rizik od gojaznosti, posebno kod dječaka, znatno smanjuje ukoliko imaju više starije braće i sestara. Otkrili su i to da kod dječaka iz porodica s troje djece postoji znatno niži rizik od gojaznosti nego kod onih koji su jedinci.
Uzrok tome nije sasvim jasan, ali jedna teorija kaže da su jak zaštitnički stav prema djetetu i tendencija pretjeranog hranjenja mehanizmi koji vode u gojaznost, zato što se majke u manjim porodicama više posvjećuju nagovaranju djeteta da jede. S druge strane, moguće je da u porodicama s više djece svako ima manju količinu hrane na raspolaganju.
Autor: Life Content