Kupina se u narodnoj medicini koristi vijekovima, o čemu svedoče mnogi istorijski zapisi. Gotovo svi diijelovi ove biljke imaju ljekovito dejstvo. Kupina je, prije svega, bogata gvožđem u organskom obliku, te se zato posebno preporučuje osobama koje pate od anemije, djeci, trudnicama, dojiljama.
Ovaj sočni, slatki plod u stara vremena važio je kao sredstvo protiv dijareje, naročito kod djece. Njeni listovi sadrže rastvorljivo vlakno – pektin koji snižava nivo lošeg holesterola (LDL), te se čaj od ovog dijela kupine koristi za čišćenje krvi i kao pomoć u liječenju ili prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.
Osim gvožđa, plod kupine bogat je i drugim mineralima – kalijumom, kalcijumom, fosforom, magnezijumom, kao i vitaminima B1, B2 i C. Organske kiseline galotanin i inozit djeluju antimikrobno, pa uništavaju bakterije, prije svega ešerihiju koli i salmonelu enteritidis.
Slatko-kisele bobice u narodnoj medicini zauzele su značajno mjesto i kada je riječ o liječenju hemoroida i raznih povreda kože, a koriste se i kao antiseptik za ispiranje usne duplje u slučaju upale sluzokože.
Osim toga, kupina ublažava prehladu i kašalj, a zahvaljujući visokom sadržaju kalijuma i niskoj koncentraciji natrijuma, preporučuje se osobama koje pate od visokog krvnog pritiska.
Ljekovita svojstva kupine naročito su značajno za dijabetičare, jer ovo voće sprečava oštećenje krvnih sudova, a samim tim štiti vitalne organe. Zbog niskog sadržaja ugljenih hidrata, oboljeli od dijabetesa trebalo bi što češće da konzumiraju ovo voće.
Od ukusnog ploda kupine prave se džemovi, marmelada, slatko i sok. Osim toga, od ovog voća spravlja se i nadaleko poznato kupinovo vino, koje zahvaljujući visokom sadržaju korisnih kiselina pomaže u varenju hrane, naročito bjelančevina. Ovaj napitak bogat je i gvožđem, pa se često upotrebljava kao dopuna terapiji anemije.