Ne pretjerujte sa voćnim sokovima

Loše navike u ishrani već u tinejdžerskom dobu mogu dugoročno da dovedu do ogromnih posljedica, upozoravaju britanski naučnici. Oni prije svega savjetuju da se ograniči unos voćnih sokova, za koje mnogi misle da su zdravi, a zapravo sadrže previše šećera. Ne više od jedne čaše na dan je preporuka, jer većina ljudi svakondevno unosi više šećera nego što je zdravo.

Dječaci i djevojčice uzrasta od 11 do 19 godina unose nevjerovatnih 42 procenta šećera više nego što je preporučeno, i 14 procenata više opasnih zasićenih masti, pokazalo je istraživanje. Takođe, svega 10 procenata dječaka i nešto manje djevojčica u tinejdžerskom uzrastu uspijeva da unese preporučenih pet porcija voća i povrća.

Međutim, ni stariji nisu mnogo bolji. Svega trećina odraslih unosi dovoljno voća i povrća, a u prosjeku unose oko 10 procenata više šećera od preporuke. Slatkiši su očigledno svima previše dragi, jer čak i oni najmlađi, koji imaju deset ili manje godina, prekoračuju svoj dnevni limit za 34 posto.

Izgleda da se ipak ne radi samo o slatkišima, jer stručnjaci tvrde da su najveći izvori neželjenog šećera voćni sokovi, gazirana pića, pločice od žitarica ali i keksići i kolači.

S druge strane, ono što bi trebalo da jedemo jeste masna riba, ali je ipak preskačemo. Istraživanje je pokazalo da prosječna odrasla osoba pojede polovinu preporučene masne ribe na nedjeljnoj bazi. Situacija je još gora kod mlađe populacija koja izbjegava ribu – koja može da ih zaštiti od bolesti srca, raka i demencije – te nedjeljno unose tek petinu preporučene količine.

Studija, koja se pozabavila ishranom i zdravljem 4.000 ljudi, pokazuje i da gotovo polovina (48%) muškaraca i žena ima povišen nivo holesterola, što dovodi do povećanog rizika od dobijanja infarkta ili šloga.

“Ova studija je objasnila kako se previše ljudi, a pogotovu djece, ne hrani pravilno. To ih dovodi u rizik od razvijanja raznih bolesti, kao što su kardiovaskularna oboljenja, dijabetes 2 i gojaznost, sada ili u budućnosti. Ne postoji magija koja bi mogla da riješi ovaj prolem. Roditelji, škole, restorani i prehrambena industrija, svi oni igraju važnu ulogu“, izjavio je Simon Gilespi, direktor „British Heart Foundation”.

Ljekari se slažu da bi gazirane sokove trebalo izbjegavati u potpunosti, a voćne sokove ograničiti na jednu čašu dnevno. Najbolje je da se konzumira uz obrok.

Izvor: vijesti.ba