Probavni sistem sastoji se od nekoliko različitih cjelina u okviru kojih se odvijaju različiti procesi, a svaki od njih podjednako je važan kako bi cjeloviti probavni sistem djelovao pravilno.
Tačnije, ako samo u jednom dijelu procesa postoje neki problemi, velika je vjerojatnost da probava u cjelini neće funkcionirati dobro. Pritom je važno imati na umu da i sami bitno utičemo na zdravlje dijelova probave te da lošim prehrambenim navikama možemo dovesti do niza problema. Ljudi koji jedu brzo, s nogu, tokom obroka progutaju i puno zraka, koji može biti uzrok nadutosti i plinova. Dodatni problem izaziva i hrana koju niste dovoljno prožvakali. Tokom žvakanja kroz slinu otpuštamo enzime potrebne za razgradnju namirnica pa pravilno žvakanje itekako utječe na to. Slično je i s ljudima koji se hrane neredovito, upozoravaju nutricionisti.
Ne preskačite obroke
Kad ne jedete cijeli dan i naveče navalite na sve što ste pronašli u frižideru, probavni sistem može imati problema s obradom velike količine hrane odjedanput jer želudac ne stigne proizvesti dovoljno kiseline i enzima za njezinu probavu. Tako se hrana duže zadržava u probavnom sustavu te može doći do truljenja i stvaranja plinova koji mogu biti uzrok nadutosti i grčeva. Važno je da ne preskačete obroke i da svaki obrok planirate tako da sjednete za stol i posvetite se samo jelu. Pokušajte usvojiti naviku brojanja zalogaja i žvakanja tako da svaki zalogaj prožvačete najmanje 30-ak puta. Možete uzeti upola manje zalogaje pa žvakati dok ne nabrojite do 15, kako biste bili sigurni da ste potaknuli proizvodnju probavnih enzima.
Veliki problem može izazvati i nedostatak vlakana u prehrani…
Zbog nedostatka vlakana hrana se takođe ne probavlja dobro. Manjak vlakana u prehrani doprinosi duljem boravku stolice u crijevima i pritisku na zidove crijeva, a to može izazvati divertikulozu crijeva. To podrazumijeva stvaranje “džepića” na stijenkama crijeva u kojima se zaustavlja neprobavljena hrana, a to dovodi do poremećaja ravnoteže bakterija i može izazvati nadutost, dok u rijetkim slučajevima može dovesti i do ozbiljne upale i infekcije.
Nedostatak vlakana u prehrani zapravo je glavni uzročnik većine bolesti crijeva pa je vrlo važno voditi računa da ih unosimo dovoljno. Naime, vlakna pomažu kod zatvora ili proljeva, djeluju preventivno na pojavu hemoroida, smanjuju opasnost od razvoja karcinoma debelog crijeva (jer razređuju, vezuju i brže odstranjuju potencijalne kancerogene tvari iz crijeva), zatim utiču na normalizaciju razine glukoze u krvi, snižavaju razinu kolesterola te pozitivno utiču na kardiovaskularno zdravlje i pojačavaju metabolizam energije. Prije svega, treba staviti naglasak u prehrani na voće i povrće. Vrlo su korisni i proizvodi od cjelovitih žitarica, smeđa ili divlja riža i kukuruz.
Važno je osigurati i dovoljno vode. No nemojte popiti čašu vode nakon obroka jer ćete tako razblažiti probavne sokove i usporiti probavu. Puno je bolje popiti čašu prije obroka ili nekoliko gutljaja dok jedemo.
* Ne prejedanju – Prejedanje je vrlo štetno za probavni sustav, pogotovo ako je dio redovite navike, jer tako opterećujemo želudac koji ne može proizvesti dovoljnu količinu probavnih sokova i enzima za toliku količinu hrane.
* Trik ‘dvije trećine’ Ako se često prejedate iskušajte sljedeći trik. Pojedite dvije trećine obroka na koji ste navikli, pa pričekajte 20 minuta, koliko je potrebno da se u mozgu aktivira osjećaj sitosti. Ako i dalje budete gladni, dovršite obrok, no vjerojatno će vam ono što ste pojeli biti dovoljno.
* Oprez s vodom Ako smo navikli piti vodu nakon svakog zalogaja ili nakon jela popiti veliku čašu vode, to može stvoriti probleme. Voda razblažava probavne sokove i tako usporava probavu. Zato hrana fermentira u organizmu.
*Tri dana dovoljna Mahunarke su korisne za probavu zbog visokog udjela vlakana, no ljudi ih izbjegavaju jer mogu izazvati plinove. Ne izbjegavajte ih. Probavni sistem treba tri dana za to da se navikne na mahunarke i ako ih jedemo tri dana, on će se prilagoditi.
Ako smo tjeskobni, pod stresom ili u depresiji, niža je razina serotonina, hormona koji pomaže regulirati i stimulirati probavni proces. Zato bismo se prije jela trebali opustiti te jesti u ugodnoj i pozitivnoj atmosferi.
Pijete antibiotike?
Ne zaboravite na probiotike. Antibiotici, osim što pomažu da se izborimo protiv bakterija, štetno djeluju na populaciju dobrih bakterija. Zato se treba “naoružati” jogurtom s probioticima, koji će uspostaviti ravnotežu dobrih i loših bakterija u organizmu.
Ne grickajte bez kontrole, birajte zdrave zalogaje
Kad smo loše volje ili pod pritiskom rokova, često posežemo za namirnicama koje inače ne bismo jeli ili barem ne u tolikim količinama – čipsom, smokijem, keksom, čokoladom i bombonima. Ne prepuštajte izbor grickalica u takvim situacijama slučaju – uvijek imajte spremnu teglicu s miješanim suhim voćem i orašastim plodovima.
Omogućite probavi vrijeme za usporavanje
Ne jedite nakon 19 sati i idite na vrijeme u krevet kako bi probavni sustav imao vremena za usporavanje. Jedete li kasnije na večer, izbjegavajte hranu koja se teško probavlja: tjesteninu, pizzu, alkohol, čokoladu, grickalice…
Redovno vježbanje potiče pravilan rad probavnog sustava
Za zdravu probavu dovoljno je i pola sata ili 20-ak minuta brzog hoda dnevno, a to možete odraditi na putu do posla. No imajte na umu da je nedostatak kretanja jedan od glavnih uzroka zatvora.