Sudbina vašeg srca je u vašim rukama. Osim zdravog načina ishrane, fizičke aktivnosti i vođenja računa o svakodnevnim navikama koje mogu da utiču na zdravlje ovog organa, povremene kontrole su takođe preporučljive. Jednostavno testiranje iz udobnosti sopstvenog doma može vam pomoći da procijenite rizik od srčanih bolesti.
Ako uočite nešto uznemiravajuće, uputite se kod ljekara i zatim slijedite njegova uputstva.
Obim struka
Veliki stomak je tempirana bomba. Žene čiji je struk veći od 88 centimetara imaju 79 odsto veći ukupni rizik od umiranja zbog više uzročnika, uključujući bolesti srca i raka. Postavite mjernu traku oko najšireg dijela stomaka, obično neposredno u blizini pupka. Muškarci sebi mogu da dozvole 5 centimetra više.
Broj otkucaja srca u stanju mirovanja (RHR)
Vaš RHR je dobar pokazatelj stanja srca: niži je bolji. Prije nego što ujutro ustanete iz kreveta, kažiprstom pronađite puls na ručnom zglobu. Brojte otkucaje 10 sekundi, pa pomnožite taj broj sa 6, ukoliko imate elektronski mjerač pritiska možete se njime poslužiti.
više od 80 – nije dobro
60 – 80 – dobro (normalno)
RHR ispod 60 ili iznad 80 može da ukazuje na dehidraciju ili medicinske problema tipa bolesti štitne žlijezde ili anemije. Izuzeci su vrhunski sportisti. Naime, maratonac ima minimalan puls između 40 i 50 otkucaja u minuti, a sportska medicina je zabilježila i neke ekstreme. Srce jednog od najboljih biciklista, Belgijanca Edi Mersksa u stanju mirovanja kucalo je, navodno, samo 25 puta u minutu.
Otkucaji srca poslije napora
“Što se vaše srce brže vraća u normalu poslije vježbanja, to je zdravije”, kaže dr Čeri Vigins iz Tvin Folsa medicinskog centra u Ajdahu. Ako broj otkucaja ne padne bar za 12 u roku od jednog minuta nakon vježbanja, imate povećani rizik za srčane bolesti, pa čak i smrt.
Vježbajte naporno pet minuta, zaustavite se i odmah izmjerite puls. Jedan minut pošto ste prestali još jednom izmjerite puls. Oduzmite posljednji broj od prvog.