
Da li je matcha zaista zdravija od zelenog čaja? Evo šta kažu stručnjaci
Da li je popularnost matcha čaja samo marketinški trik ili je zaista zdraviji od zelenog čaja? I koja od ove dvije opcije sadrži više kofeina? Mil...
Prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima poput bijelog hljeba, bijele riže i šećera može dovesti do naglog skoka razine šećera u krvi, što može uzrokovati osjećaj umora, promjene raspoloženja i dugoročne zdravstvene probleme poput dijabetesa i srčanih bolesti.
Nedovoljan unos voća i povrća u prehrani može rezultovati nedostatkom važnih hranjivih tvari poput vitamina, minerala i vlakana. Ovo može povećati rizik od razvoja hroničnih bolesti poput srčanih bolesti, raka i pretilosti.
Hrana bogata zasićenim mastima poput pržene hrane, masnog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda može povećati razinu holesterola u krvi i povećati rizik od srčanih bolesti. Trans-masne kiseline, koje se nalaze u prerađenim namirnicama poput brze hrane i peciva, također su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema.
Pretjerani unos soli može dovesti do povišenog krvnog pritiska, što povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema. Mnoge prerađene namirnice sadrže visoke količine soli, pa je važno paziti na unos soli i preferirati prirodno začinjene namirnice.
Nedovoljan unos vode može dovesti do dehidracije, što može uzrokovati umor, glavobolje, lošu koncentraciju i druge zdravstvene probleme. Redovno ispijanje dovoljno vode ključno je za održavanje optimalnog zdravlja.
Izbjegavanje ovih loših prehrambenih navika i usvajanje zdravih prehrambenih praksi može doprinijeti poboljšanju općeg zdravlja i smanjenju rizika od razvoja različitih bolesti. Ključ je u svjesnom odabiru hrane i usvajanju uravnotežene i hranjive ishrane koja podržava naše zdravlje i dobrobit.
iStock/Getty Images Plus