Antioksidansi: Kako djeluju?

U borbi protiv slobodnih radikala, najvažniju ulogu imaju antioksidansi. Svaki dan se u našem tijelu odvija pravi mali rat za očuvanje zdravlja i mladosti. Slobodni radikali koji nastaju kao nusproizvod metabolizma, napadaju ćelije našeg tijela i uzrokuju njihovo uništavanje. Protiv slobodnih radikala najvažniju ulogu imaju antioksidansi, najveći zaštitnici zdravlja i ljepote.

Šta su i kako nastaju slobodni radikali?

Slobodni radikali u našem organizmu nastaju svakodnevno, uslijed procesa oksidacije u kojem iz organskih jedinjenja (hrane) nastaje energija koja nam je neophodna za život. U procesima oksidacije glavnu ulogu ima kiseonik. Iako nam je neophodan za život, u povećenoj koncentraciji kiseonik u tkivima i organima može djelovati toksično. Naime, kiseonik ima svojstvo stvaranja reaktivnih kiseonikovih oblika, odnosno slobodnih radikala.

Slobodni radikali su molekuli kiseonikovih jedinjenja s jednim ili više nesparenih (slobodnih) elektrona u svojoj spoljašnjoj ljusci, koji nastoje da se povežu u stabilniji spoj na način da „oduzmu“ elektron nekom drugom spoju. Elektrone često „oduzimaju“ bjelančevinama, lipidima i ugljienim hidratima koji izgrađuju ćelije u našem tijelu i tako pokreću štetnu reakciju koja se naziva oksidativni stres. Na taj način ćelije gube svoj integritet i postaju oštećene ili potpuno nefunkcionalne. Slobodni radikali često se vežu čak i na naš genetski materijal (DNK molekule), čime uzrokuju teška oštećenja ćelija.

Slobodni radikali prirodno se stvaraju u našem tijelu i prirodno neutrališu, ali problem nastaje kada se stvaraju većom brzinom nego što organizam stigne da ih neutrališe. Tada dolazi do propadanja ćelija i razvoja bolesti.

Antioksidansi – spas od slobodnih radikala

Antioksidansi su molekuli koji mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula, drugim riječima oni doniraju jedan ili više elektrona slobodnom radikalu, čime ga stabilizuju i sprečavaju pokretanje oksidativnog stresa koji uzrokuje oštećenje ćelija.

Njihova uloga je trostruka:

#Onemogućuju stvaranje novih slobodnih radikala

#Neutrališu već nastale slobodne radikale

#Popravljaju oštećenja na ćelijama koja su nastala djelovanjem slobodnih radikala.

Antioksidansi dokazano mogu usporiti starenje, snižavaju količinu holesterola, štite srce i krvne sudove, smanjuju rizik od nastanka raka…

Antioksidansi u kozmetičkim preparatima

Koža, površinom najveći organ tijela (prosečno oko 2m²), predstavlja prvu liniju obrane organizma od štetnih činilaca iz okoline, zbog toga je najviše izložena stvaranju slobodnih radikala. Oni na koži uzrokuju iritacije i oštećenja ćelija, a posebno vlakana koja izgrađuju srednji sloj kože (kolagen i elastin), zbog čega koža gubi svoju čvrstu strukturu i elastičnost i ubrzano stari. Stoga je upotreba antioksidansa u kozmetičkim preparatima sve učestalija jer oni:

Sprečavaju nastanak oksidativnog stresa kože koji uzorkuje oštećenje ćelija i prevremeno starenje kože.

Čuvaju stabilnost kozmetičkih preparata jer sprečavaju oksidaciju lipida (biljnih ili mineralnih ulja), mirisa i drugih sirovina u reakciji s kiseonikom koja bi uzrokovala kvarenje proizvoda.

U kozmetičkoj industriji od antioksidansa se najčešće koriste askorbinska kiselina (vitamin C), tokoferol (vitamin E), polifenoli i flavonoidi.

Vrste antioksidansa

U prirodi postoji velik broj antioksidanasa koji pomažu našem organizmu u neutralizaciji slobodnih radikala. Neki od njih se mogu sintetizovati u našem tijelu, ali većina se unosi putem ishrane.

Najvažnije grupe antioksidanasa su vitamini, karotenoidi, flavonoidi i polifenoli. Vitamini koji su našem organizmu najvažniji: vitamini C (askorbinska kiselina), E (tokoferol) i A (retinol). Od karotenoida u izuzetno važne antioksidanse ubrajaju se astaksantin, beta-karoten, lutein i likopen, dok su u zadnje vrijeme najpopularniji flavonoidi tanini, kvercetin i resveratrol. Polifenoli izuzetno su važni zbog uticaja na metaboličke procese, a jedan od njih je i hlorovodenična kiselina, najzastupljenija u zelenoj kafi.

Izvori antioksidanasa

Antioksidansi se nalaze u većini namirnica svakodnevne ishrane, pogotovo voća, povrća i začina, ali veliki broj njih se procesima termičke obrade uništavaju. Stoga je preporuka većinu voća i povrća konzumirati sirovo ili kuhano na pari, kako bi se očuvao maksimum njihove antioksidativne snage. Neke od namirnica s najvećim udjelom antioksidanasa su:

Voće

Borovnice, brusnice, jagode, maline, kupine, šljive, grožđe, citrusi (limun, narandža, mandarina, grejp, limeta), mango, kivi, crvena jabuka…

Povrće

Paradajz, mrkva, špinat, brokule, artičoke, karfiol, kupus, avokado, bundeva, luk, bijeli luk…

Začini

Cimet, kurkuma, origano, kim, peršun, bosiljak, kari, đumbir, biber, čili, korijander, kardamon, majčina dušica, žalfija, nana…

Ostale namirnice sa snažnim antioksidativnim svojstvima:

Crno vino, zeleni i bijeli čaj, orašasto voće, hladno cijeđena biljna ulja (maslinovo, laneno, kokosovo…), plodovi mora…

Da li su nam zaista potrebni?

Antioksidansi neophodni su za normalno funkcionisanje našeg organizma, a njihov nedostatak neminovno dovodi do razvoja bolesti, često i tumora. Stoga danas stručnjaci preporučuju konzumaciju antioksidanasa kako bismo zaštitili organizam od starenja i bolesti.

Najbolji način za izgradnju zdravog plana ishrane jeste konzumiranje uravnoteženih obroka i međuobroke sa širokim spektrom namirnica. Najmanje 2 šoljice voća i 2,5 šoljice povrća dnevno čine dobar početak prema životu punom zdravlja.

Ukoliko ste na niskokaloričnoj dijeti, u trudnoći, dojite ili jednostavno ne konzumirate dovoljno voća i povrća, dodaci prehrani bogati antioksidansima idealno su rješenje kako biste zadovoljili povećane potrebe organizma i zaštitili se od bolesti.

Izvor: sophia.hr