
Riža ili kvinoja? Nutricionista objašnjava šta je zdravije
Uz pomoć nutricioniste, danas vam pomažemo da razriješite dilemu "šta je zdravije - kvinoja ili riža". Otkrijte po čemu se razlikuju. Kvinoja i ri...
Kolagen se sastoji od 19 aminokiselina, koje su osnovni gradivni blokovi proteina. Hrana bogata proteinima, poput organske piletine, govedine i jaja, pruža tijelu sirovine neophodne za stvaranje kolagena.
Biljna ishrana bogata raznovrsnim namirnicama poput kinoe, heljde, sjemena konoplje, chia sjemenki i spiruline obezbjeđuje sve esencijalne aminokiseline potrebne za stvaranje kompletnih proteina, što je ključno za proizvodnju kolagena.
Špinat i kelj su bogati vitaminom C, koji podstiče proizvodnju kolagena. Fitoceramidi prisutni u ovom povrću pomažu u održavanju kožne barijere, zadržavanju vlage i smanjenju bora.
Namirnice kao što su paprike, brokule, citrusi i bobičasto voće sadrže vitamin C koji pomaže u pretvaranju aminokiselina u kolagen, čime se održava zdravlje kože.
Omega-3 masne kiseline u ribi poput tunjevine i lososa smanjuju upalu koja može doprinijeti razgradnji kolagena.
Tempeh, jogurt, kiseli kupus i kombuha sadrže probiotske bakterije koje proizvode antioksidanse poput superoksid dismutaze, što može pomoći u spriječavanju razgradnje kolagena.
Paradajz, paprika i cvekla sadrže likopen, antioksidans koji štiti kožu od sunčevih oštećenja i povećava proizvodnju kolagena.
Sjeme bundeve, indijski orah, suncokretovo sjeme, lan i bademi su bogati mineralima poput cinka i bakra, neophodnih za proizvodnju kolagena.
Sumpor u bijelom luku neophodan je za proizvodnju kolagena, dok lipoična kiselina i taurin pomažu u obnavljanju oštećenog kolagena.
Šargarepa i slatki krompir bogati su vitaminom A, koji može pomoći u obnavljanju oštećenog kolagena.
iStock/Getty Images