
Riža ili kvinoja? Nutricionista objašnjava šta je zdravije
Uz pomoć nutricioniste, danas vam pomažemo da razriješite dilemu "šta je zdravije - kvinoja ili riža". Otkrijte po čemu se razlikuju. Kvinoja i ri...
Nova istraživanja pokazuju da postoji hrana za mozak koja može pomoći da unaprijedite mentalno zdravlje. To znači da je zdrava ishrana jednako korisna za tijelo i um
Prirodni sastojci iz određenih vrsta voća i povrća mogu da održe optimalnu snagu i funkciju mozga, pokazuju rezultati novih istraživanja.
Ako vaša ishrana uključuje dosta bobičastog voća, jabuka i čaja, onda je pred vama blistava budućnost. Sudeći prema studijskim rezultatima, nedavno objavljenim u naučnom časopisu American Journal of Clinical Nutrition, flavonoidi iz sastava pomenutih namirnica mogu da spriječe pojavu Alzheimerove bolesti i demencije.
Foto: Maria Lindsey Content Creator via Pexels
– Kod ispitanika koji su jeli namirnice s najvećim sadržajem flavonoida registrovano je smanjenje rizika za 80% – kaže dr Paul Jacques, epidemiolog, nutricionista s Univerziteta Taft i jedan od autora ove studije i dodaje: “Ovi rezultati su zaista bili zapanjujući i za nas.”
Istraživači su pratili životne navike i opšte stanje grupe ljudi iznad 50. godine, u periodu od 20 godina i do trenutka kad obično počinju da se ispoljavaju znaci demencije. Ohrabrujuće je to što svako, prema mišljenju dr Jacquesa, može da ima koristi od ovog tipa ishrane, bez obzira na dob.
– U prethodnim kliničkim studijama kod mlađih ljudi uočeno je da uvećan unos bobičastog voća, bogatog flavonoidima, poboljšava kognitivne sposobnosti – kaže ovaj stručnjak. “Poruka je jasna: usvajanje zdrave ishrane – najbolje što ranije u životu – može da umanji rizik od pojave demencije”, ističe dr Jacques.
Flavonoidi su vrsta polifenola, što su korisne hemijske materije iz biljaka bogate antioksidansima. Istraživanja su pokazala da oni mogu da redukuju upalne procese u organizmu, koji su često okidači različitih bolesti, uključujući dijabetes, srčana oboljenja i karcinom.
Inače, postoje različite vrste flavonoida, a efekti nekih od njih analizirani su u studiji. To su antocijanini iz borovnica, jagoda i crnog vina, flavonoli iz crvenog luka, jabuka, krušaka i borovnica, kao i flavonoidni polimeri iz čaja, jabuka i krušaka. Premda su neki od tih flavonoida dostupni u formi suplemenata, njihovo uzimanje direktno iz hrane uvijek je bolja opcija.
Vlada Karpovich via Pexels
– Flavonoidi se najčešće nalaze u sastavu namirnica u kombinaciji s brojnim drugim nutrijentima i fitomaterijama, a upravo njihova interakcija vjerovatno uslovljava ispoljavanje optimalne koristi – kaže dr Jacques i dodaje: “Zbog toga je ishrana, kao izvor najvećih benefita za organizam, uvijek presudna.”
Za ostvarivanje koristi od unosa flavonoida nije potrebno da jedete velike količine namirnica u čijem se sastavu oni nalaze.
StockSnap via Pixabay
– Ispitanici iz naše studije, i to oni s najnižim rizikom od pojave Alzheimerove bolesti, u prosjeku su konzumirali samo sedam do osam porcija borovnica ili jagoda mjesečno (manja šaka ovog voća na svakih nekoliko dana) – kaže dr Jacques. Zapravo, konzumiranje ovih namirnica u bilo kojoj količini, i u bilo kojem razmaku, donosi koristi. Utvrđeno je da su samo ljudi koji praktično baš nikada ne jedu ovo voće izloženi dva do četiri puta većem riziku od Alzheimerove bolesti i demencije.
Zbog toga je važno da što češće uključite borovnice, jagode, kupine, jabuke i kruške u redovnu ishranu. Takođe, steknite naviku ispijanja zelenog i crnog čaja – dovoljna je šolja dnevno.
Da ne zaboravimo i najvažniju stvar: flavonoidi se nalaze i u sastavu namirnica koje mnogi uvijek rado konzumiraju, a to je crna čokolada i crno vino. Zato, ako uživate da popijete po čašu vina uz obrok, neka to onda bude crno, a ukoliko ne možete da zamislite život bez slatkiša – vaš izbor neka bude crna čokolada.
Pexels / Pixabay