Je li čokolada uzrok glavobolja? Saznajte više
Iako čokolada može biti ukusna utjeha, za neke može izazvati migrene. Otkrijte je li čokolada uzrok glavobolje Iako je čokolada univerzalno smatra...
Insulinska rezistencija je stanje u kome ćelije organizma ne reaguju na dejstvo insulina tako da insulin ne može da ostvari svoj biološki efekat. Insulin je pritom prisutan u koncentracijama koje su inače efikasne kod zdravih ljudi. Kako bi se suprotstavio otporu ćelija, organizam stvara povećane količine insulina, njegov nivo u krvi se povećava i nastaje hiperinsulinemija.
Kako ću znati da li sam isulinski rezistentan/a?
Insulin je hormon koji proizvode β ćelije Langerhansovih ostrvaca pankreasa. Njegova osnovna uloga u organizmu je da kontroliše metabolizam ugljenih hidrata (šećera), masti i proteina. Na žalost istina je da svako može postati rezistentan na insulin – čak i mršavi ljudi. Svima prijeti ta opasnost jer živimo u društvu koje ima brz pristup mnoštvu rafinisanih ugljenih hidrata (bijeli hljeb, šećer, pasta, krompir, gazirana pića poput koka-kole, industrijski–hemijski tretirane hrane kojoj je dodana fruktoza, itd.). Ustvari velika većina nas je rezistentna na insulin u određenoj mjeri. Razlika je samo u kolikoj mjeri? Što više jedemo rafinisanu i industrijski tretiranu hranu to nam treba više insulina da je razložimo. Što je više insulina u krvotoku to ćelije sve manje na njega reaguju. Kako starimo ova stalna izloženost iscrpi sposobnost organizma da toleriše rafinisane ugljene hidrate i smanjuje našu osjetljivost, odnosno osjetljivost naših ćelija na insulin.
Ako patite od visokog holesterola, triglicerida, ili visokog pritiska treba da provjerite vašu insulinsku rezistenciju bez obzira na uzrast i težinu. Ako imate visok pritisak velika je vjerovatnoća da imate i insulinsku rezistenciju. Lijekovi za visok pritisak ne liječe insulinsku rezistenciju, već samo maskiraju simptome. Na prvi pogled i bez analize krvi insulinska rezistencija se može prepoznati po nekoliko stvari. Neko ima sve te znake nabrojane, a neko ne.
Gojaznost, gdje je indeks tjelesne mase BMI veći od 25. Ovo nije apsolutan pokazatelj poremećaja jer ima i mršavih ljudi za IR
Debljina fokusirana na i oko stomaka, veliki stomak, masne naslage na stomaku, grudima, oko unutrašnjih organa
Stalna pospanost, posebno nakon obroka i učestalo zijevanje
Hronični nedostatak energije i osjećaj umora i pored obilnih obroka
Zaboravnost, depresija, bezvoljnost
Viseće izrasline na koži kao bradavice koje vise, oko vrata, ispod pazuha, ispod grudi
Stalna potreba za slatkim i nakon obroka
Nagli pad šećera
Teško se mršavi kada je osoba na dijeti i lako se goji
Znaci i simptomi insulinske rezistencije:
Rizik za pojavu ovog sindroma je veliki kod osoba koje u porodici imaju pojavu dijabetesa tipa 2, ili pate od drugog tipa šećerne bolesti, visokog pritiska ili imaju veliki višak tjelesne težine.
Žene koje su građene u obliku jabuke, kao i žene koje se debljaju prvenstveno oko struka pokazuju sklonost ka ovom sindromu. Da bi procijenili rizik izmjerite struk u najužen dijelu (ne uvlačite stomak) i najširi dio kukova. Podijelite ove mjere i ako je odnos veći od 0.8 za žene (1.0 za muškarce) to ukazuje da je abdomen predebeo i da postoji rizik pojave insulinske rezistencije.
Žene kojima je dijagnostikovana dyslipidemia (narušen nivo masti u krvi), posebno one sa niskim nivoom HDL, a sa visokim prisustvom triglicerida su takođe izložene riziku. Ako podijelite vrijednost triglicerida sa vrijednošću HDL holesterola i dobijete 3.0 ili više – velika je vjerovatnoća da postoji insulinska rezistencija. Takođe kožne promjene poznate pod nazivom acanthosis nigricans, gdje postoje bradavičaste tamne fleke na vratu i pazuhu u 90 % slučajeva ukazuju na insulinsku rezistenciju.
Dobra vijest je da se na nivo insulina i glukoze vrlo lako može uticati: načinom života, vježbama i dijetama. Ukoliko vam je dijagnostikovana insulinska rezistencija ima dosta stvari koje možete da uradite da biste je otklonili ili smanjili.
Izvor: lepotaizdravlje.rs/Foto: Getty Images