Insulinska rezistencija i sve što treba znati o sindromu modernog doba

Insulinska rezistencija je stanje u kojem ćelije organizma ne reaguju na dejstvo insulina tako da insulin ne može da ostvari svoj biološki efekat. Insulin je pritom prisutan u koncentracijama koje su inače efikasne kod zdravih ljudi. Kako bi se suprotstavio otporu ćelija, organizam stvara povećane količine insulina, njegov nivo u krvi se povećava i nastaje hiperinsulinemija.

Kako ću znati da li sam insulinski rezistentan/a?

Insulin je hormon kojeg proizvode β ćelije Langerhansovih ostrvca pankreasa. Njegova osnovna uloga u organizmu je da kontroliše metabolizam ugljenih hidrata (šećera), masti i proteina. Na žalost istina je da svako može postati irezistentan na insulin – čak i mršavi ljudi. Svima prijeti ta opasnost jer živimo u društvu koje ima brz pristup mnoštvu rafinisanih ugljenih hidrata (bijeli hljeb, šećer, pasta, krompir, gazirana pića poput koka-kole, industrijski–hemijski tretirane hrane kojoj je dodana fruktoza, itd. ) Ustvari velika većina nas je rezistentna na insulin u određenoj mjeri. Razlika je samo u kolikoj mjeri?

Što više jedemo rafinisanu i industrijski tretiranu hranu to nam treba više insulina da je razložimo. Što je više insulina u krvotoku to ćelije sve manje na njega reaguju. Kako starimo ova stalna izloženost iscrpi sposobnost organizma da toleriše rafinisane ugljene hidrate i smanjuje našu osjetljivost, odnosno osjetljivost ćelija na insulin.

Ako patite od visokog holesterola, triglicerida ili visokog pritiska treba da provjerite vašu insulinsku rezistenciju bez obzira na uzrast i težinu. Ako imate visok pritisak velika je vjerovatnoća da imate i insulinsku rezistenciju. Lijekovi za visok pritisak ne liječe insulinsku rezistenciju, već samo maskiraju simptome. Na prvi pogled i bez analize krvi insulinska rezistencija se može prepoznati po nekoliko stvari. Neko ima sve te znake nabrojane, a neko ne.

Obratite pažnju na sljedeće stvari:

*Gojaznost, gdje je indeks tjelesne mase BMI veći od 25. Ovo nije apsolutan pokazatelj poremećaja jer ima i mršavih ljudi sa IR

*Debljina fokusirana na i oko stomaka, veliki stomak, masne naslage na stomaku, grudima, oko unutrašnjih organa

*Stalna pospanost, posebno nakon obroka i učestalo zijevanje

*Hronični nedostatak energije i osjećaj umora i pored obilnih obroka

*Zaboravnost, depresija, bezvoljnost

*Viseće izrasline na koži kao bradavice koje vise, oko vrata, ispod pazuha, ispod grudi

*Stalna potreba za slatkim i nakon obroka

*Nagli pad šećera

*Teško se mrša kada je osoba na dijeti, a lako se goji

Rizične skupine:

• Rizik za pojavu ovog sindroma je veliki kod osoba koje u porodici imaju pojavu dijabetesa tipa 2, ili pate od drugog tipa šećerne bolesti, visokog pritiska ili imaju veliki višak tjelesne težine.
• Žene koje su građene u obliku jabuke, kao i žene koje se debljaju prvenstveno oko struka pokazuju sklonost ka ovom sindromu. Da bi procijenili rizik izmjerite struk u najužem dijelu (ne uvlačite stomak) i najširi dio kukova. Podijelite ove mjere i ako je odnos veći od 0.8 za žene (1.0 za muškarce) to ukazuje da je abdomen predebeo i da postoji rizik pojave insulinske rezistencije.
• Žene kojima je dijagnostikovana dyslipidemia (narušen nivo masti u krvi), posebno one sa niskim nivoom HDL, a sa visokim prisustvom triglicerida su takođe izložene riziku. Ako podijelite vrijednost triglicerida sa vrijednošću HDL holesterola i dobijete 3.0 ili više – velika je vjerovatnoća da postoji insulinska rezistencija. Takođe kožne promjene poznate pod nazivom acanthosis nigricans, gdje postoje bradavičaste tamne fleke na vratu i pazuhu u 90 % slučajeva ukazuju na insulinsku rezistenciju.

Dobra vijest je da se na nivo insulina i glukoze vrlo lako može uticati: načinom života, vježbama i dijetama. Ukoliko vam je dijagnostikovana insulinska rezistencija ima dosta stvari koje možete da uradite da biste je otklonili ili smanjili.

Izvor: lepotaizdravlje.rs/Foto: Getty Images