![Pirinač ili kvinoja? Nutricionista objašnjava šta je zdravije](https://www.ljepotaizdravlje.ba/wp-content/uploads/2025/02/GettyImages-482059325-1-600x470.jpg)
Pirinač ili kvinoja? Nutricionista objašnjava šta je zdravije
Uz pomoć nutricioniste, danas vam pomažemo da razriješite dilemu "šta je zdravije - kvinoja ili pirinač". Otkrijte po čemu se razlikuju. Kvinoja i...
Svjetska istraživanja pokazala su da svaki drugi čovjek u proljeće oseća simptome proljetnog umora, fiziološke promjene na koju bi trebalo pripremiti organizam.
“Naše tijelo se u proljeće suočava sa prilagođavanjem novim uslovima, a promjene najviše osećaju hronični bolesnici i meteoropate. Takve promjene često se nazivaju proljetnim umorom, čiji simptomi nisu opasni, ali potrebno je obratiti pažnju”, kaže načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju u Institutu za javno zdravlje Batut Zorica Jovanovski.
Prema njenim riječima, simptomi su neobjašnjiv umor, koji traje danima i ne prolazi ni sa odmorom i dugim spavanjem, a česte su i psihičke promjene, kao što je bezvoljnost.
“Prvo treba prilagoditi oblačenje u skladu sa vremenskim uslovima – jer tu postoje najkritičniji uslovi da dođe do prehlade i upala”, ukazala je Jovanovski.
Takođe, dodaje, potrebno je prekontrolisati krvnu sliku, pošto je tokom zime ishrana uglavnom nepravilna, bogata mastima i ugljanim hidratima, pa je moguće da dođe do povećanja triglicerida i anemije.
“Važno je da vidimo da li postoji još neki uzrok umora, kao i da legnemo na vrijeme, jer bi svaki čovjek trebalo da spava do 12 sati”, preporuke su načelnice Centra za higijenu i humanu ekologiju.
Osim toga, naglasila je značaj fizičke aktivnosti, a da bi se organizam pripremio za ljeto i ojačao, prema njenom mišljenju, dovoljno je 30 minuta brzog hoda u svakodnevnim šetnjama. Proljeće je pravo vrijeme i za čišćenje organizma, a načelnica u Batutu poručila je da bi za organizam bilo najbolje da se pije dosta čajeva i uvede “voćni dan”, kako bi se odstranili toksini.
“Umerenost i raznovrsnost je ključ, to nam pomaže i kod ishrane i fizičke aktivnosti”, istakla je Jovanovski.
Ona smatra da bi te osobe trebalo da unose dodatne količine vitamina, minerala i dijetskih suplemenata, a poželjno je i da pređu na hranu našeg podneblja – rotkvice, zelenu salata, mladi krompir..
“Osim hrane važno je uvijek unositi dovoljnu količinu tečnosti, jedan i po do dva litra vode dnevno. Dok bi flašicu vode uvijek trebalo da nosite sa sobom”, poručila je ona.
Izvor: rts.rs