Kako se hranim: Aida Šabić

Gošća rubrike Kako se hranim je Aida Šabić – sertifikovana Wholistic Coach sa fokusom na rast i razvoj ljudskih potencijala, takođe sertifikovana Integrative Nutrition Health Coach, uključujići i EFT praktičarka energetske psihologije, terapeutkinja Tibetanskog Reikija

Razgovarala: Aida Olević Maljević

Godinama je radila na vodećim pozicijama u svijetu marketinga za multinacionalne i domaće kompanije. Na vrhuncu svog poslovnog uspjeha u korporativnom svijetu donijela je odluku i otisnula se u svijet coachinga. Njene strasti su coaching, knjige, psihologija, joga, nutricionizam, kuhanje i priroda.

Kako se hranim: Aida Šabić

Otkriva nam svoja pravila zdrave ishrane i savjetuje na koji način da posmatramo hranu

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aida Sabic (@wholistic.coach)

Kada ljudi pomisle na zdravu hranu, uglavnom imaju ideju da je ona neukusna. Da li mora biti uvijek tako?
Ne volim hranu dijeliti na zdravu i nezdravu jer time stvaramo loš odnos prema hrani. Počinjemo dijeliti hranu na dobru i lošu, a to ne želimo. Fokusirajući se na zabrane naš mozak funkcioniše tako da što mu je zabranjeno želi još više. Hrana je za mene mnogo više od onoga što stavljamo na tanjir. Ja to zovem sekundarnom hranom. Primarna hrana je nešto što nas hrani ili “jede” svaki dan, a da toga često nismo ni svjesni. Posao koji volimo ili ne volimo, fizička aktivnost koju upražnjavamo ili ne, veza u kojoj smo sretni ili nesretni. Sve je to hrana ali, mi je ne doživljavamo tako. Ako se referiramo na zdravu hranu u vidu cjelovitih, a ne zapakovanih namirnica smatram da ona i te kako može biti ukusna. Igrajte se bojama, različitim začinima, teksturama. Aktivirajte sva čula i jedite svjesno i prisutno. Žvaćite. Imaćete potpuno drugačiji doživljaj hrane.

Pročitajte i…Kako se hranim: Ivana Macanović

Da li su začini zaista važni za zdravu ishranu?
Njima stvaramo slojeve i dubine okusa. Njima stvaramo čaroliju na tanjiru, pored zdravstvenih benefita koje svaki ima. Cimet pomaže regulaciji šećera u krvi, dodajte ga u smoothije. Menta pored osvježenja dobra je kod mučnina i problema sa stomakom. Kurkuma ima protivupalna svojstva ali kombinovanjem s biberom i masnoćama njena bioraspoloživost se povećava. Ruzmarin dodajte marinadama za roštilj jer neutrališe štetno dejstvo spojeva koji nastaje roštiljanjem, zajedno s nekom salatom i dresingom od limuna imate balans na tanjiru. Tajni sastojak svjetskih restorana je umami, peti okus. S umamijem smo se susreli prvi put još u majčinom mlijeku. Prehrambena industrija ubacila ga je u sve tako da vam upakovani proizvodi ili kupljena gotova mješavina začina daje još bolji okus. Naravno to ima svoje posljedice. Ali, umami se nalazi prirodno u inćunima, prirodno fermentiranom soja sosu, algama, gljivama, paradajz-sosu. Začinite jelo prirodnim umamijem.

Koje voće i povrće mora da se nađe na vašem meniju i zašto?
Apsolutno sve. Ali, zaista vodim računa o tri kriterijuma. Da je organsko ukoliko je moguće, jer biljakama je potrebno 20 minerala iz tla, a mi im “vraćamo” samo tri do šest konvencionalnim uzgojem. Hrana koja nije organska nije loša – samo ima manju količinu nutrijenata i naravno tu je stvar pesticida. Jesti lokalno. Pojedite radije jabuku iz svoje bašte nego iz prodavnice. Pored toga što ima više nutrijenata ima i dobre bakterije koje su slične našem vlastitiom crijevnom mikrobiomu. Na taj način pomažete razvoju dobrih bakterija u svojim crijevima. Jedite sezonski. Ljeti nam prirodno odgovara više svježeg voća i povrća, a zimi fermentirane, sušene ili više termički obrađene namirnice.

Pročitajte i … Kako motivisati sebe da se hranimo zdravije

Koja hrana može da pruži najviše energije?
Naučite osluškivati šta vam tijelo poručuje. Kako vam ljeti organizam reaguje ako pojedete porciju pite, ćevapa ili porciju supe s nekom osvježavajućom salatom? Kada imate više, a kada manje energije? Recimo masti su često u fokusu kao loše i da ih treba smanjiti. To je jedno duboko ukorijenjeno uvjerenje. Ali, ne radi se o mastima radi se o vrsti masti i sastavu masnih kiselina. Recimo, kokosovo ulje je vrsta zasićenih masnoća koje imamo i u namirnicama životinjskog porijekla. Ali, sa svojim srednjolančanim masnim kiselinama ima drugačiji metabolički put od drugih masti. Koristi se kao izvor energije, a ne za skladištenje! Mislim da je svjesnost prvi korak, a drugi je namjera da recimo vodimo dnevnik ishrane i konačno naučimo kako hrana utiče na nas i našu energiju u toku dana.

Šta bi bio izbor ako želimo da izgubimo kilograme?
Svakako cjelovite namirnice s puno duginih boja na tanjiru. Zatim, protein koji šalje signale mozgu da smo siti, smanjuje apetit ali i žudnje za slatkim i ugljenim hidratima. Tako, stabilizujemo oscilacije šećera u krvi. Protein nam je potreban i za prirodan proces detoksikacije tijela. Nemojte bježati ni od masnoća. U današnjem vremenu i iz mog iskustva unosimo prevelike količine prerađenih ugljenih hidrata, a malo kvalitetnih masti. Orašasti plodovi, sjemenke i namazi od istih koji u sebi sadrže zdrave masnoće koje nas duže drže sitim. Ponovo ističem da pored onog što jedemo bitno je i kako jedemo. Polako. Svjesno. Obavezno žvakati hranu. Probava počinje i prije nego hranu unesemo u usta. Prva faza probave je cefalična faza koja počinje želučanim sekrecijama kao odgovor na vid i miris hrane.

Kako ishranom popraviti stanje kože?
Jedući što više namirnica u njihovom cjelovitom, a ne rafiniranom obliku. Izbjegavati hranu bogatu zasićenim masnoćama, suhomesne proizvode, proizvode bogate rafiniranim šećerima i namirnice mlječnog porijekla. Danas znamo da su za zdravlje bitne omega 3, 6 i 9 esencijalne masti, no za kožu su ključne omega 3 zbog svog protuuplanog dejstva. Izvrstan izvor omega 3 masti je plava riba. Vegetarijnski izvori su sjemenke lana, chia, konoplje. Svakako tu su i sjemenke tikve zbog visokog sadržaja cinka. Hrana bogata antioksidansima. Vitamin C koji pomaže sintezi kolagena, vitamin E iz sjemenki suncokreta, masline. Polifenoli iz zelenog čaja, sirovog kakaa, borovnice. I naravno, fermentirane namirnice koje pomažu zdravlju naših crijeva ali i kože. Probiotici i prebiotici iz hrane. Kiseli kupus i grah su savršeni primjer kombinacije probiotika i prebiotika.