
Krvarenje tokom ili nakon seksa: Kako razlikovati normalno od patološkog
Krvarenje tokom ili nakon seksa ne mora uvijek biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema. Međutim, svaka žena treba znati koji faktori mogu uzrokov...
Donekle zanemaren melatonin, hormon pinealne žlijezde, vrlo je važan za očuvanje moždanih ćelija. Pinealna žlijezda se nalazi u sredini mozga i svoju aktivnost ispoljava isključivo noću. Pod okriljem mraka ona serotonin pretvara u melatonin, veoma koristan za odlaganje pojave Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, ishemije mozga i moždanog udara. Može da smanji i stepen neurodegenerativnih promjena u organizmu.
Foto: Guliver/Getty Images
Utvrđeno je i da dovoljna količina ovog hormona pozitivno utiče na raspoloženje, dok njegov nedostatak dovodi do uznemirenosti, zamora i lošeg raspoloženja. Smatra se i da melatonin sprečava srčani udar uzrokovan stresom, tako što smanjuje proizvodnju kortikosteroida, koji mogu da oštete srčani mišić.
Nažalost, danas sve više ljudi, naročito u urbanim sredinama, ima manjak melatonina. U gradovima je vještačko osvetljenje glavni krivac za nemogućnost ostvarivanja potpunog mraka tokom noći. A ulična i druga svjetlost koja dopire u spavaće sobe koči enzime odgovorne za “prevođenje” serotonina u melatonin, objašnjavaju stručnjaci.
Zamračivanje soba za vrijeme spavanja je najjednostavniji način da se očuva stvaranje i funkcija melatonina. Kod ljudi koji imaju problem da utonu u san ili imaju više od 60 godina davanje ovog hormona kao lijeka pokazalo se djelotvornim. A melatonin se po prirodi stvari manje luči u starosti.
Naučnici vjeruju da prisustvo melatonina može spriječiti i rast kancerogenih ćelija. To bi značilo da u budućnosti ovaj hormon može da ima terapeutsku ulogu u liječenju zloćudnih bolesti.
IZVOR: NOVOSTI.RS