Kako stres može uticati na našu štitnu žlijezdu?

Skoro uvijek i svuda prati nas stres. Moderan čovjek skoro kao da je zagrlio stres kao svoju svakodnevnicu. Naš prioritet treba da bude zdravlje, a štitna žlijezda je često prva koja strada

Priredio: Omar Zahirović

Posao, prijatelji, porodica ali i bilo šta drugo može pokrenuti niz stresnih situacija. Iako su te situacije naizgled bezazlene i minimalne, u nama probude lavinu loših emocija. Na kraju dana jako je teško izaći na kraj sa svime. Gomilanje stresa i negativne energije u našem tijelu dovodi nas do udaljenosti od situacije u kojoj jesmo. Najteže je onda kada pokušamo sve to prikriti ili što radimo još češće pokušamo izbjeći i zanemariti tu situaciju. U takvim situacijama problem zanemarimo i gurnemo ga ‘pod tepih’. Sav taj talog koji ostane u nama na kraju svega počne nečemu štetit. Jako se teško zaštititi od stresa, a kada to ne uspijemo jedna od prvih meta je naša štitna žlijezda.

Šta je to štitna žlijezda?

Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea) je endokrina žlijezda i nalazi se na prednjoj strani vrata. Oblikom podsjeća na leptira ili na slovo H, teška je svega tridesetak grama. Iako tako mala, ova žlijezda ima ogroman uticaj na naše tijelo. Ima mnogo funkcija ali najznačajniji ogleda se u proizvodnji hormona koji regulišu metabolizam. Dva ključna hormona koje štitnjača proizvodi su trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Ova dva hormona putem našeg krvotoka putuju kroz tijelo i pomažu pri procesima u ćelijama. Pomažu rast, razvoj, utječu na metabolizam, temperaturu tijela i na naše raspoloženje.

Uticaj stresa na štitnu žlijezdu

Stres u prirodnim situacijama, stres kao reakcija i odgovor na neki problem nije po svom početku nužno i vrtoglavo opasan po naš um i naše tijelo. Povremene doze stresa i frustracija su neizbježne, nekad i neplanski nešto iskrsne i poremeti našu smirenost. Izmami reakciju, pobudi osjećaje. I to je sasvim prirodno i normalno. Ljudi smo, satkani od emocija i lijepe suštine sve što je nasuprot toga može da izrevoltira lavinu emocija.

U zadnje vrijeme u svijetu se pojavljuju trendovi pozitivne psihologije. Mnogi ljudi iz javnog svijeta propagiraju stavove kako se treba težiti apsolutnom životu bez stresa. Naravno to je moguće jedino kada bi se život odvijao u kutiji, no mi smo bića koja žive oslanjajući se na ostale elemente našega života. Tako da je stres ponekada neminovan ali važno je naučiti živjeti i nositi se sa stresom.

Artikulisati svoje reakcije i pogledati realno problem. U suprotnom nije rijetkost da štitnjača nastrada.

Stres može napraviti disbalans u našem hormonskom stanju. Kako reakciju stresa prati pojačano izlučivanje hormona nadbubrežne žlijezde, s vremenom može doći do hormonalnog disbalansa na osovini hipotalamus – hipofiza – štitnjača – nadbubrežna žlijezda. Štitnjača je glavna energetska žlijezda u organizmu, stoga se promjena njene funkcije očituje u nizu organskih sistema.

Kontinuirani ili hronični stres ne da samo šteti štitnoj žlijezdi, nego nasuprot nje on za sobom povlači mnogo više. Cijelo tijelo ispašta na koncu svega. Oboljenja štitne žlijede za sobom povlače često i nezdrav način života pa shodno tome ljekari navode na promjenu životnog stila.

Stručnjaci najčešće naglašavaju kako treba imati urednu higijenu sna, što pomaže funkcionisanju organizma, dovoljan broj raznovrsnih i uravnoteženih obroka i redovno hidriranje organizma kako se ne bi remetile fiziološke funkcije. Takođe, stručnjaci naglašavaju važnost tjelesne aktivnosti koja pomaže uravnoteženju fizičkog i mentalnog zdravlja. Na kraju ističu da je potrebno ojačati vlastite resurse koji nam pomažu da se nosimo s stresnim situacijam, a preporučuje i konsultovanje s psiholozima i psihoterapeutima koji nam mogu ponuditi različite alate da se nosimo s stresnim situacijama.

Svaki čovjek ima svoj ritam dnevnih emocija koji prati njegov životni stil. Svakako da treba izbjegavati stres ali nikako ga ignorisati i praviti od njega neprihvatljiv osjećaj. Dopustimo sebi da se suočimo sa svim preprekama.