Kako velike vremenske oscilacije mogu da štete zdravlju srca?

Kao sva druga živa bića i čovjek je pod stalnim uticajem vremenskih prilika, tačnije neprilika, koje mogu negativno uticati na zdravlje organizma.

Promijene vremena prvi će osjetiti pacijenti koji boluju od različitih hroničnih bolesti, a posebno bolesnici s povišenim pritiskom, šećernom bolesti, povišenim masnoćama u krvi te ishemijskim bolestima srca.

Uticaj vremenskih prilika na zdravlje uvijek smo osjećali, ali tek smo posljednjih godina informisani o tome kako ga one mogu ugroziti.

Kardiovaskularni sistem je jako osjetljiv na promijene meteoroloških uslova

Vremenski ekstremi, zima u kojoj se u jednom danu temperatura vazduha iz minusa popne u visoki plus, može i te kako da poremeti kardiovaskularni sisstem koji je jako osjetljiv na promjene meteoroloških uslova.

Kako trenutni vremenski uslovi utječu na zdravlje srca, pojašnjava dr Dražen Šebetić, specijalista internista, subspecijalista kardiolog.

“Na pacijente koji boluju od koronarnih bolesti, koji imaju suženje vena, trenutne vremenske prilike utiču loše jer velika hladnoća može pogoršati njihovo stanje – dolazi do grčenja krvnih sudova što može smanjiti dotok krvi te povećati, odnosno pojačati postojeće simptome”, objašnjava on.

Kod bolesnika čija srčana bolest nije vezana za koronarnu cirkulaciju, kao što je na primjer srčana slabost ili uvećanje srca, hladno vrijeme može donijeti pozitivne promijene, za razliku od visokih temperatura.

“Velike oscilacije u temperaturi i vazdušnom pritisku zdravim ljudima neće škoditi, za pacijente s bilo kojim oblikom strukturne bolesti srca, one će izazvati poteškoće, pogoršati stare simptome ili donijeti nove. Ishod može biti koban te uzrokovati infarkt”, dodaje ljekar te savjetuje pacijente s koronarnom bolešću da se u takvim vremenskim usloviima slojevito oblače te izbjegavaju kretanje u najhladnije doba dana, ujutro i naveče.

Takođe, bilo bi pametno izbjegavati velike fizičke napore poput čišćenja snijega jer nije rijetkost da se srčani udar razvije baš u tim trenutima, kao što nije rijetkost čuti o nagloj srčanoj smrti za vrijeme čišćenja snijega pa i u mlađoj dobi.

“Ako planirate neki oblik težeg fizičkog napora, a srčani ste bolesnik, obavezno se prethodno posavjetujte s kardiologom. Zaštitite se tako da adekvatno regulišete arterijski pritisak ako je povišen, apsolutno izbjegavajte pušenje i najvažnije – ne ispitujte vlastite fizičke mogućnosti ako prije toga niste bili u fizičkom treningu ili vježbanju. Nikada ne zaboravite na lijekove, uvijek ih uzmite na vrijeme”, kaže dr Šebetić.

Simptomi

Kod pacijenta sa kornoranom bolešću hladnoća može izazvati simptome poput bolova iza prsne kosti, ako su ti bolovi sve češći i češći i duže traju, te ako se osim u naporu počinju javljati i u mirovanju te se šire u vrat ili lijevu ruku razlog je to da se odmah javimo ljekaru jer treba isključiti pojavu takozvanog akutnog koronarnog sindroma čiji najteži oblik je srčani udar. Ako se u toplom i u mirovanju tegobe ne smire treba se javiti ljekaru porodične medicine. Ako bol u prsima postaje sve jači tada treba pozvati hitnu pomoć.

“Kod osoba koje ne pate od srčanih bolesti, simptomi su drugačiji i vjerovatno se radi o meteoropatiji – zujanje u ušima ili varijacije pritiska. No, to nisu ozbiljni simptomi i prolaze samo od sebe kada se vrijeme stabilizuje”, zaključio je liječnik.

Želite li uticati na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ljekar savjetuje da sedmično minimalno 150 minuta posvetite aerobnom vježbanju umjerenog intenziteta, odmah prestanete puštiti te redukujte tjelesnu težinu. Smanjite unos zasićenih masti, zašećerenih pića i soli, a povećajte unos namirnica koje sadrže vlakna, voće i povrće te ribe.

Izvor: ordinacija.vecernji.hr