Prof. dr. Lana Lekić otkriva kako zdravlje crijeva utječe na vašu kožu i mentalno blagostanje

Prof. dr. Lana Lekić za Ljepotu & Zdravlje govori kako zdravlje crijeva utječe na vašu kožu, mentalno zdravlje i imunitet.

Crijeva, koliko god neprivlačno im bilo i ime i izgled, zapravo su fascinantan senzorni organ. Ona su direktno izložena svemu s čime se susrećemo kroz dan. Kafi, jutarnjem obroku koji ste ubacili sebe da ne pregladnite do ručka, kremama koje nanosite na kožu punim hemikalija, prljavštini iz javnog prevoza.

Sitne molekule svega što vidite oko sebe u tragovima dospijevaju u crijeva, nekad namjerno, a najčešće nenamjerno. Crijeva sve što osjete javljaju centrali, našem mozgu. Konkretno, živčane stanice unutar stijenke crijeva koje čine najveću nakupinu živčanih stanica unutar jednog organa u našem tijelu, otkud i popularni naziv drugi mozak. Komunikacija između mozga i crijeva iznimno je složen proces, zbog čega stručnjaci koriste pojam os crijevo-mozak kako bi označili sve mehanizme kojima se ta komunikacija u oba smjera odvija.

Upravo o ovoj složenoj vezi između crijevnog zdravlja i našeg cjelokupnog blagostanja, razgovarali smo s profesoricom i doktoricom farmaceutskih nauka Lanom Lekić, koja je kroz svoja istraživanja i profesionalnu praksu otkrila kako crijevni mikrobiom direktno utječe na našu kožu, mentalno zdravlje i opće fizičko stanje. Sa njenim iskustvom u oblasti farmacije i zdravlja, istražujemo sve što trebate znati o važnosti crijevnog mikrobioma i kako održavanje ravnoteže u crijevima može značajno poboljšati kvalitetu života.

Prof.dr. Lana Lekić

Zašto je zdravlje crijeva ključno za vašu ljepotu i opće zdravlje

Gdje prvo vidimo da imamo disbalans u crijevima?

Super je kada je naš mikrobiom u balansu, ali šta ako nije? Kad dolazi do razvoja neravnoteže unutar crijevnog mikrobioma, naš mikrobiom našem tijelu počinje slati poruke kako smo u opasnosti što će posljedično dovesti do prekomjerne aktivacije hormonalnog i imunog sistema. Prvi sistem na kojem se vide znakovi uzbune u našem organizmu je upravo koža. Ekcemi, akne, psorijaza, vitiligo, alergije, upalni procesi i autoimuni poremećaji kože vrlo često su posljedica hronične upale i/ili hormonalnog disbalansa čije je porijeklo upravo u našim crijevima. Koža je signal tijela od strane crijevnih bakterija. Zato je prvi korak u rješavanju dermatoloških problema često rad na crijevnom mikrobiomu, jer upravo on leži u korijenu istog.

“Crijeva su naš drugi mozak” – koliko je zapravo jaka veza između zdravlja crijeva i mentalnog zdravlja?

Naš digestivni trakt ima jednu veoma neobičnu, komplikovanu i zamršenu vezu sa našim centralnim nervnim sistemom, koju naučnici nazivaju, “Gut – Brain Axis”. Procjenjuje se se da imamo 400 do 600 miliona neurona u našim crijevima. Nedavne studije sugerišu da, u bliskoj interakciji sa svojim rezidentnim mikrobima, crijeva mogu uticati na naše osnovne emocije, našu osjetljivost na bol i naše društvene interakcije, neurodegenerativna oboljenja, anksioznost i depresiju pa čak se mogu pokazati i kao vodič za mnoge naše odluke – a ne samo one u vezi sa našim preferencijama u pogledu hrane i veličini obroka.

Tek u posljednjih pedesetak godina smo počeli shvatati da crijeva tj. mikrobi koji žive u njima— crijevna mikrobiota – i signalne molekule koje oni proizvode – mikrobiom – čine jednu od komponenti regulatornog sistema našeg mozga. Nismo svjesni našeg razmišljanja crijevima, no taj sistem proizvodi oko 95 posto serotonina i 50 posto dopamina koji se nalaze u našem tijelu.

Kako loša probava i neravnoteža crijevne flore mogu uticati na raspoloženje, stres i anksioznost?

Naš mikrobiom je osjetljiv i kako smo tokom života izloženi stresu, toksinima, različitim hemikalijama, nekim dijetama ili čak i vježbanju, naš mikrobiom fluktuira od dobrog do lošeg.Najnovija istraživanja kažuda se depresija smatra upalnim poremećajem koji nastaje u okviru lošeg zdravlja crijeva.

Ta nova istraživanja mogu objasniti zašto veći nego normalno postotak ljudi koji imaju sindrom iritabilnog kolona (irritable bowel syndrome IBS) i funkcionalne probleme crijeva razvijaju depresiju i anksioznost. To je posebno značajno jer preko 30 do 40 posto populacije ima u određenom smislu, funkcionalne probleme crijeva.

Kažu da je hrana odgovor na loš mikrobiom. Danas imamo tu opsjednutost i fascinaciju svim vrstama “zdrave prehrane”, ali koliko god vam prehrana bila dobra, ne jamči zdrav mikrobiom. Hronični stresni način života zapravo ključno i dramatično preoblikuje našu crijevnu floru. Dokazano je da odrasli pacijenti s depresijom imaju više i niže razine specifičnih skupina bakterija u odnosu na zdrave kontrole. Radi se o Lactobacillus sojevima bakterija. Nekoliko studija je procijenilo pozitivne učinke probiotika danih sudionicima, u usporedbi s placebo kontrolnom skupinom. Pacijenti uvedeni u studije uzimali su probiotike kroz tri mjeseca i, uz kvalitetniju probavu, otkrili da su im se smanjili simptomi anksioznosti, depresije, opći stres, ljutnja i agresivne misli s kojima su se godinama bezuspješno borili.

Zdravlje crijeva: Ključ za balansirani imunitet i dobrobit cijelog organizma

Crijevni mikrobiomi utječu na žensko zdravlje?

Žrtva neuravnoteženog crijevnog mikrobioma često je i žensko zdravlje, kroz razvoj bolesti kao što su endometrioza i sindrom policističnih jajnika (PCOS). Danas znamo kako pacijentice s endometriozom ili sindromom policističnih jajnika (PCOS) imaju profile crijevnog mikrobioma specifične za ove dvije bolesti. Smatra se kako prisutnost određenih vrsta crijevnih bakterija pogoduje razvoju endometrioze i PCOS, dok prisutnost drugih vrsta crijevnih bakerija štiti od njih.

Kada je narušena ravnoteža fiziološke flore rodnice, gubi se njezina funkcija prirodne barijere, što pogoduje razmnožavanju patogenih mikroorganizama i razvoju bolesti. Promjena vaginalnog okruženja – gubitak dominacije laktobacila, pridonosi povećanju mikrobne raznolikosti i razvoju infekcija kao što su bakterijska vaginoza, spolno prenosive infekcije, vaginalne gljivične infekcije te infekcije mokraćnog sistema.

Koji su prvi signali da nam crijeva nisu u balansu i da trebamo promijeniti prehrambene navike?

Probavni sistem ne služi samo za mehaničku i hemijsku razgradnju hrane nego i za apsorpciju hranjivih sastojaka te izbacivanje toksina. Zdravlje probavnog trakta ovisi o balansu bilijuna mikrobioma, odnosno dobrih i loših bakterija koje tamo žive. Ako vaša crijeva nisu zdrava, vaše će vam tijelo poslati signale i znakove za pomoć koji ukazuju na to da imate problem te da ga se trebate riješiti. Ti znakovi mogu biti očiti i ticati se same probave te, isto tako, mogu biti manje vidljivi – česti vjetrovi i stalna nadutost, dijareja, zatvor, česte promjene raspoloženja, problemi s koncentracijom, kožna oboljenja, upaljena koža i akne, neobjašnjiva potreba za slatkim, hronični umor, debljanje i pretilost.

Koliko su probiotici zaista moćni? Da li ih možemo unijeti samo kroz suplemente ili ih možemo dobiti i kroz hranu?

Probiotici su moćni saveznici u jačanju imuniteta i održavanju opšteg zdravlja. Kroz svoju ulogu u održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote, oni direktno utiču na našu sposobnost da se borimo protiv infekcija i drugih bolesti. Bilo da ih unosite kroz suplemente ili ishranu, važno je da je to kontinuirano. Danas, brzi način života, želja za instant rezultatima stavlja suplemente u prvi plan. Brzo, efikasno, jednom dnevno i unesemo dovoljnu količinu bakterija za ispravno funkcionisanje crijeva. Bitno je samo izabrati pametno, kombinacije koje imaju naučne dokaze i opravdanost uzimanja.

Fermentisana hrana, poput kefira i kiselog kupusa, sve je popularnija – mogu li oni zamijeniti probiotike u kapsulama?

Često pitam svoje pacijente da objektivno procijene način i kvalitet ishrane sa jednostavnim pitanjem: Unosite li ishranom dovoljno hrane bogate probioticima? Nažalost svjesni su da način života, brzina ne ostavlja prostora da spremamo obroke bogate nutritivnim namirnicama, ne samo vezano za probiotike nego i za ostale nutrijente. Slabo su pacijenti svjesni i činjenice da su probiotici oblik dobrih bakterija koje se nalaze u crijevima koje su odgovorne za sve, od apsorpcije nutrijenata do zdravlja imuniteta.

Ne samo da su probiotici neophodni za probavu, već da li ste znali da postoje stotine drugih zdravstvenih prednosti konzumiranja hrane bogate probioticima kojih možda niste svjesni?  Probiotici pomažu pacijentima da snize visoki krvni pritisak, holesterol, zaštite od alergija, pomažu u prevenciji raka, autoimunih bolesti, neurodegenerativnih oboljenja, gljivica poput candide, urogenitalnih infekcija, hemeroida, gripe i prehlade i još mnogo toga.

Često pacijenti kažu pa ja ću uzeti namirnice koje su bogate probioticima, nemam potrebu za suplementacijom. Tako je, prije su ljudi imali dosta probiotika jedući svježu hranu iz dobrog tla i fermentirajući hranu da se ne pokvare. Danas, međutim, opasne poljoprivredne prakse i smanjena kvaliteta ishrane doveli su do toga da naša zaliha hrane bude znatno manja u probioticima. Što je još gore, mnoge namirnice danas zapravo sadrže antibiotike, koji čak ubijaju dobre bakterije u našim tijelima. Upravo zbog tih činjenica, obavezno savjetujem svakom pacijentu nadomjesnu terapiju probiotskim kulturama.

Osim hrane, koji su još faktori ključni za zdravlje crijeva – kako stres, san i fizička aktivnost igraju ulogu?

Zdrav mikrobiom imaju po meni sretne osobe. Osobe koje uživaju u životu, jedu sve, vole jesti ali umjereno, spavaju, treniraju, ili bar redovno se kreću. No naučnici otvorena uma otišli su korak dalje i potvrdili pretpostavku da meditacija igra značajnu ulogu u dobrobiti crijevne mikrobiote. Jednostavna meditacija svjesnosti – mindfulness (aktivna i otvorena usmjerenost pažnje na sadašnji trenutak) poboljšava simptome, odnosno crijevnu mikrobiotu.

Pored toliko dokaza da redovita praksa meditacije utječe na smanjenje stresa, anksioznosti i depresije ona se više jednostavno ne može zanemariti. Ne zahtjevna je, jednostavna, prirodna i jeftina. Dovoljno je desetak minuta dnevno a pozitivno stanje uma poboljšava crijevnu mikrobiotu. Zar to nije fantastično?

Da li svi trebaju uzimati probiotike ili postoje određene grupe ljudi kojima su oni posebno potrebni i koliko dugo uzimati probiotske suplemente?

Pitanje koje se često veže uz probiotike je da li je u redu uzimati probiotičke dodatke prehrani svaki dan i da li su svi kandidati za probiotsku terapiju. Odgovor je da, sigurno je i obično se preporučuje uzimati ih svakodnevno za što efikasniji učinak. Važno je razumjeti da su probiotici prirodni dodatak prehrani, a ne lijek. Kroz studije koje sam radila, pravili smo presjek na 3 mjeseca kako bismo sabrali rezultate, ali pacijenti su obzirom na poboljšano stanje nastavili uzimati kontinuirano.

Ukoliko vam se prehrana sastoji od dovoljno probiotičke hrane i vlakana, u tom slučaju crijevo bi se prirodno balansiralo. Kada nam hrana nije takva a realno kod većine populacije nije ili ako se sastoji od puno šećera i ugljikohidrata u tom slučaju unos probiotičke hrane nije dovoljan te biste imali veliku korist od uzimanja probiotika svakodnevno, obzirom da su sadržani probiotički sojevi prirodni sustanari našeg crijeva te pomažu i uključeni su u proces probavljanja ugljikohidrata. Kroz istraživanja je dokazano da svakodnevna konzumacija probiotika pospješuje kolonizaciju u odnosu na kratkotrajno uzimanje probiotika ili uzimanje probiotika sa dužim prekidima.

Koji je vaš zlatni savjet za ljude koji žele poboljšati svoje crijevno zdravlje i tako pozitivno uticati na cjelokupno blagostanje?

Budi sretan, i sve umjereno konzumiraj. Tvoj crijevni mikrobiom će ti biti zahvalan. I ono što je jako bitno, uzimanjem jedne kure antibiotika, potrebne su pune dvije godine da se crijevni mikrobiom regeneriše. Moj savjet za kraj bi bio nemoj piti antibiotike, nego uzmi probiotik dugoročno. Tako jačaš imunitet i nećeš imati potrebu za bilo kakvom intervencijom.