Koronavirus na površinama: Koliki je rizik da ćete se tako zaraziti?

Zabrinutost oko preživljavanja koronavirusa na čvrstim površinama prije nekoliko mjeseci bila je aktualna tema, a video u kojem ljekar čisti svaku namirnicu pažljivo, privukao je 26 miliona gledalaca!

Kako situacija nije postala ništa sigurnija, savjet da se zaštitite je još snazi. Znamo da se virus širi najčešće kapljičnim putem, a znači li to da se možete zaraziti diranjem kutije žitarica koju ste upravo kupili ili paketom koji je baš došao poštom?

Teoretski je moguće, ali ne vjerovatno, smatra dr. Dean Blumberg, pedijatar: “Male su šanse da se ispune svi uslovi kako bi takva površina bila opasna. Potrebna je velika količina virusa na toj površini da bi se osoba zarazila, a virus bi trebalo na njoj dugo da preživi. Na kraju bi prljavim rukama trebalo da dirate oči, usta i nos.”

Koronavirus na površinama

Nauka tvrdi da se koronavirus može zadržati na čvrstim površinama do tri dana, a na kartonu 24 sata. Jedna je studija provedena u Kini pokazala kako virus može putovati na cipelama. Profesor Emanuel Goldman je za magazin The Lancet Infectious Diseases prije nekoliko mjeseci napisao da se u studijama koristila puno veća količina virusa od one koja bi se mogla pronaći u stvarnom svijetu.

“Prema mom mišljenju, šanse da se osoba zarazi posredstvom čvrste površine, na koju je zaražena osoba kihnula, su jako male i moguće je samo ako osoba odmah dotakne površinu”, dodaje.

Čini se da bi se trebalo raditi o savršenom trenutku da se sve poklopi. Studije ipak samo pokazale da virus može završiti na površini, ali ne da se s nje može prenijeti na čovjeka.

Centar za prevenciju i kontrolu bolesti je prije četiri mjeseca na svojim stranicama objavio kako to ipak je moguće jer su činilo da su se dvije osobe zarazile upravo tako. Nedavno je provedena studija u Kini pokazala kako se virus može prenijeti ako diramo dugme u liftu, a analiza provedena u Africi je pokazala kako su kontaminirana medicinska pomagala mogla uticati na širenje virusa.

Kako se zaštititi?

Infektologinja, Alicia Kraay proučava koliko je potrebno prati i dezinfikovati predmete kako bi se smanjila mogućnost zaraze.

Smatra kako bi tvrde površine mogle da imaju uticaj na širenje virusa, posebno u zajedničkim domaćinstvima i prostorima. Savjetuje kako ih je potrebno redovno čistiti.

Ako ste od onih koji će napraviti sve šta je potrebno kako bi se postigla zaštita i stalno perete sve površine, morate imati na umu da to nije jedini način zaštite.

Pomoći će ako radite i ostale stvari, poput redovnog pranja ruku. Ta radnja sigurno pojačava sigurnost.

Blumberg tvrdi da previše fokusa na jednu mjeru zaštite nikako nije dovoljno te smatra kako stalno čišćenje sprečava ljude da misle o ostalim zamkama, poput distanciranja ili nošenja maske.

Ne smije se zaboraviti da sredstva za čišćenje nisu bezopasna i da mogu izazvati jake iritacije na koži, ali i pogoršati simptome kod asmatičara. Ako koristite jaka sredstva ne zaboravite nositi rukavice i prekriti nos i usta maskom.

Nošenjem maske i smanjujete rizik od infekcije za 65 posto, a distanckovanje je takođe jako dobra mjera zaštite.

Pranje ruku sapunom i vodom je nešto što morate raditi često, posebno ako ste bili u trgovini ili tramvaju, ali i prije svakog obroka. Iako se ne možete zaraziti hranom, postoje male šanse da se to dogodi zbog toga što ju je neko prije vas prljavim rukama dirao.

Izvor: ordinacija.vecerni.hr Foto: Guliver/Getty Images