4 načina da zaustavite pretjerano razmišljanje i neodlučnost

Jeste li ikada ponovo prolazili kroz razgovor u svojoj glavi, analizirajući svaku riječ i pitajući se jeste li ispali neugodni ili nepristojni? Možda ste proveli sate pišući i prepravljajući jednostavan e-mail, a onda, nakon što ste ga konačno poslali, osjetili nesigurnost.

Ili ste se možda kasno noću uhvatili u vrtlogu “šta ako”, zamišljajući sve moguće scenarije – većinom negativne – za odluku koju još niste ni donijeli.

Ovo je iscrpljujući ciklus pretjeranog razmišljanja, mentalna navika koju mnogi od nas dobro poznaju. Možemo pretjerano razmišljati o svemu – od banalnih odluka poput toga šta jesti za večeru, do krupnih životnih dilema: trebam li ostati u vezi? Trebam li dati otkaz?

Čak i odluke koje bi trebale biti zabavne često postaju previše analizirane, kaže neuroznanstvenica dr. Faye Begati, poznata i kao The Brain Doctor. Prema istraživanju Skyscannera, čak 84% ljudi osjeća preopterećenost i neodlučnost pri planiranju putovanja. Zbog toga je dr. Begati skovala izraz “wanderlost”, koji opisuje mentalni umor i paralizu pri donošenju odluka s kojima se mnogi putnici susreću.

Ironija pretjeranog razmišljanja je u tome što toliko vremena trošite pokušavajući donijeti savršenu odluku da na kraju – ne napravimo ništa. To je ciklus koji moramo prekinuti ako želimo napredovati. Ali kako?

Šta je pretjerano razmišljanje?

Ne postoji “ispravna” količina razmišljanja o nečemu, a ponekad je promišljanje korisnije od naglih odluka. No, kako prepoznati kada prelazimo granicu?

“Razmišljanje je primjena mentalne energije za rješavanje problema ili donošenje odluke. Pretjerano razmišljanje se događa kada nesrazmjerno mnogo energije ulažemo u analizu problema, posebno kada su potencijalne posljedice minimalne”, objašnjava dr. Begati.

“Konstruktivno razmišljanje je usmjereno i ciljano. S druge strane, pretjerano razmišljanje dovodi do vrtloga misli koje nadilaze ono što je potrebno, što često rezultira opsesivnim analiziranjem sitnih detalja i briganjem bez postizanja rješenja.”

Posljedice pretjeranog razmišljanja mogu biti ozbiljne, dodaje. “To može uzrokovati mentalni umor i poremećaje spavanja, posebno kada nas sprečava da se isključimo. Naše misli snažno utiču na unutrašnje stanje – kada pretjerano razmišljanje pokreće stres i anksioznost, nivo kortizola (hormona stresa) raste, što može negativno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje.”

Koji su uzroci pretjeranog razmišljanja?

Iako ima negativne posljedice, pretjerano razmišljanje zapravo ima evolucijsku svrhu.

“Može biti i strategija preživljavanja i reakcija na anksioznost,” kaže dr. Begati. “Naš mozak je kroz evoluciju razvio sposobnost predviđanja opasnosti. Danas možda nismo direktno ugroženi, ali i dalje koristimo ovaj mehanizam kako bismo ponovo analizirali situacije, previše brinuli o nebitnim ishodima ili pretjerano razmišljali o reakcijama drugih ljudi. To se češće dešava kod osoba koje pate od anksioznosti.”

Odlučivanje između tjestenine i salate nije pitanje života i smrti, ali tijelo ima samo jedan stresni odgovor, što znači da čak i jednostavne odluke mogu izazvati osjećaj panike.

Uz to, današnje društvo nudi previše izbora. Beskonačno listanje aplikacija za upoznavanje, mnoštvo turističkih destinacija – iako je privilegija imati toliko mogućnosti, prevelik izbor često izaziva paralizu odlučivanja. Dr. Begati naglašava da nas pritisak da donesemo “savršenu odluku” može učiniti preopterećenima i neodlučnima.

4 načina da zaustavite pretjerano razmišljanje i neodlučnost

1. Postavite vremensko ograničenje

Ključ je u shvatanju da u većini slučajeva nije presudno donijeti “pravu” odluku. Ako restoran koji ste izabrali nije imao dobru atmosferu – pa šta?

“Ako odluka nema dugoročne posljedice, postavite vremensko ograničenje za donošenje odluke. Kada je jednom donesete ili ako situacija nije pod vašom kontrolom, postavite granice na razmišljanje. Planirano ‘vrijeme za brigu’ može spriječiti da se misli nastave vrtjeti unedogled,” savjetuje dr. Begati.

2. Upravljajte svojom energijom

“Velike odluke donosite kada imate najviše mentalne energije. Za manje važne odluke, koristite pristup ‘dovoljno dobro’. Ako opcija ispunjava osnovne kriterije, odaberite je i krenite dalje kako biste izbjegli zamor od odlučivanja.”

Naš mozak voli anticipaciju – planiranje putovanja, razgovora ili odluka može biti jednako uzbudljivo kao i sami događaj. Iskoristite to u svoju korist: sačuvajte listu omiljenih destinacija ili napišite ključne tačke za razgovor kako biste smanjili stres i povećali uživanje.

3. Praktikujte mindfulness

“Ako se uhvatite u ciklusu pretjeranog razmišljanja, preusmjeravanje pažnje na nešto drugo može biti od pomoći. Umjesto da vrtite iste misli iznova, koristite tehnike poput mindfulnessa, dubokog disanja ili uključivanja u aktivnosti koje vas okupiraju.”

4. Trenirajte mozak

Odvraćanje pažnje pomaže kratkoročno, ali dugoročno rješenje je promjena mentalnih obrazaca.

“Pretjerano razmišljanje stvara navike u mozgu, slično pretreniranom mišiću. Promjena ovih obrazaca zahtijeva vrijeme, ali je moguća kroz prepoznavanje okidača, praksu samosuosjećanja i kognitivno-bihevioralne tehnike za smanjenje negativnih misaonih obrazaca.”

Rad na smanjenju pretjeranog razmišljanja može poboljšati san, donijeti osjećaj lakoće i povećati energiju za ono što je zaista važno – a zar to nije cilj svih nas?